Ukidaju li se fizički tokeni?

velj 14, 2024

Već duže vremena Zagrebačka banka obavještava svoje klijente da od 15. veljače 2024. neće biti moguće koristiti fizički token, i nudi se mogućnost korištenja m-tokena putem pametnih telefona.

Na to su reagirali potrošači i uputili brojne upite nama, upozoravajući da se provodi diskriminacija potrošača, i vraća ih se više od 20 godina unazad i upućuje ponovo na šaltere, ako nemaju pametni telefon.

U tu svrhu uputili smo dopis Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj udruzi banaka, a odgovor smo dobili od Zagrebačke banke u kojem se navodi:

„Proslijeđen nam je Vaš dopis u ime Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a vezano uz korištenje fizičkog tokena za identifikaciju i potvrdu transakcija. Dopustite da u nastavku odgovorimo na upite iz dopisa.

Zagrebačka banka uvijek u fokusu ima svoje klijente i njihovu dobrobit te je stoga još u prošloj godini donesena Odluka o ukidanju fizičkih tokena s ciljem podizanja razine sigurnosti i jednostavnosti prilikom korištenja online proizvoda i usluga Banke.

Od 15. veljače neće biti moguće korištenje fizičkim tokenom za potvrđivanje plaćanja karticama putem interneta, no kako bi Zagrebačka banka olakšala svojim klijentima prilagodbu na navedenu promjenu, od 16. veljače do 15. svibnja 2024., omogućit će uporabu fizičkog tokena u suženom opsegu: za pristup i korištenje uslugama e-zaba i e-Građani.

Uvažavamo pritom da je nekima od naših klijenata fizički token prihvatljivije rješenje te ćemo klijente koji su izrazili želju za nastavak korištenja fizičkim tokenom, pozvati da se jave u poslovnicu Banke radi sklapanja Sporazuma o nastavku korištenja fizičkog tokena u razdoblju nakon 15. svibnja 2024.“

Dakle, tko želi nastaviti koristiti fizički token morat će sa bankom potpisati sporazum, a onda će vjerojatno, u duhu dobre bankarske prakse , tu uslugu morati i plaćati (?)

Na problem diskriminacije i starosne segregacije upozorili smo i na sastanku u Središnjem uredu za digitalizaciju, na kojem su predstavnici Europske komisije analizirali izvještaj RH o napretku u digitalizaciji. U svekolikom digitalnom napretku ne smije se zaboraviti da RH ima puno umirovljenika i da je oko 80% njih informatički nepismeno , nemaju pametne telefone, te da digitalni napredak ne smije njih diskriminirati i dovoditi u nepovoljniji položaj, kao što je bio ovaj pokušaj sa tokenima.

Predstavnik Europske komisije upozorio je da Hrvatska ima previše bankomata i bankarskih poslovnica i da će se taj broj morati smanjiti. Znači li to da će građani iz manjih mjesta morati plaćati vožnju 5 eura do najbližeg bankomata, sve kako bi podigli 10 eura?

Odgovor je poslala Hrvatska narodna banka , koja napominje da nema zakonske osnove uvjetovati bankama upotrebu određene tehnologije.

Pročitajte naš dopis upućen HNB-u i HUB-u i odgovor HNB-a.

Preuzmite odgovor HNB-a

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.