EUROTRIBINA – Perspektive i izazovi

EUROTRIBINA – Perspektive i izazovi

Podjelite:

„Zaštita potrošača – EU direktive vs. praksa “

Krajem siječnja u Europskom domu u Zagrebu održana je eurotribina na temu zaštite potrošača, u sklopu serijala Hrvatskog radija „Eurotribina – perspektive i izazovi“, koja se održava se svakog mjeseca, a obuhvaća sve najvažnije teme vezane uz funkcioniranje i rad Europske unije.

Gosti tribine bili su: Tomislav Sokol – zastupnik u Europskom parlamentu , Ana Knežević – Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, Danijela Marković Krstić – Europski potrošački centar i Slobodan Školnik – stručnjak za maloprodaju (Moemax)

Na eurotribini se raspravljalo o zaštiti prava potrošača i primjeni europskih direktiva u praksi, o čemu je svaki panelist govorio sa svog aspekta i ocijenio stanje.

HUZP je upozorila na sporost mjerodavnih institucija u rješavanju potrošačkih prigovora, istaknuli smo da smo i dalje na začelju Unije, kada je riječ o informiranosti i educiranosti građana o potrošačkim pravima, pa je s tog aspekta zaštita potrošača jako slaba i nedostatna, direktive se loše prenose u naše zakonodavstvo i nedostaje sustavna kontrola primjene zakona u praksi.

Naši trgovci su isto na začelju EU po informiranosti i educiranosti i to je jedan od glavnih razloga zašto imamo jako puno problema u ostvarivanju i zaštiti prava potrošača.

Cijelu tribinu možete pogledati na sljedećoj poveznici:

Ukidaju li se fizički tokeni?

Ukidaju li se fizički tokeni?

Podjelite:

Već duže vremena Zagrebačka banka obavještava svoje klijente da od 15. veljače 2024. neće biti moguće koristiti fizički token, i nudi se mogućnost korištenja m-tokena putem pametnih telefona.

Na to su reagirali potrošači i uputili brojne upite nama, upozoravajući da se provodi diskriminacija potrošača, i vraća ih se više od 20 godina unazad i upućuje ponovo na šaltere, ako nemaju pametni telefon.

U tu svrhu uputili smo dopis Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj udruzi banaka, a odgovor smo dobili od Zagrebačke banke u kojem se navodi:

„Proslijeđen nam je Vaš dopis u ime Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a vezano uz korištenje fizičkog tokena za identifikaciju i potvrdu transakcija. Dopustite da u nastavku odgovorimo na upite iz dopisa.

Zagrebačka banka uvijek u fokusu ima svoje klijente i njihovu dobrobit te je stoga još u prošloj godini donesena Odluka o ukidanju fizičkih tokena s ciljem podizanja razine sigurnosti i jednostavnosti prilikom korištenja online proizvoda i usluga Banke.

Od 15. veljače neće biti moguće korištenje fizičkim tokenom za potvrđivanje plaćanja karticama putem interneta, no kako bi Zagrebačka banka olakšala svojim klijentima prilagodbu na navedenu promjenu, od 16. veljače do 15. svibnja 2024., omogućit će uporabu fizičkog tokena u suženom opsegu: za pristup i korištenje uslugama e-zaba i e-Građani.

Uvažavamo pritom da je nekima od naših klijenata fizički token prihvatljivije rješenje te ćemo klijente koji su izrazili želju za nastavak korištenja fizičkim tokenom, pozvati da se jave u poslovnicu Banke radi sklapanja Sporazuma o nastavku korištenja fizičkog tokena u razdoblju nakon 15. svibnja 2024.“

Dakle, tko želi nastaviti koristiti fizički token morat će sa bankom potpisati sporazum, a onda će vjerojatno, u duhu dobre bankarske prakse , tu uslugu morati i plaćati (?)

Na problem diskriminacije i starosne segregacije upozorili smo i na sastanku u Središnjem uredu za digitalizaciju, na kojem su predstavnici Europske komisije analizirali izvještaj RH o napretku u digitalizaciji. U svekolikom digitalnom napretku ne smije se zaboraviti da RH ima puno umirovljenika i da je oko 80% njih informatički nepismeno , nemaju pametne telefone, te da digitalni napredak ne smije njih diskriminirati i dovoditi u nepovoljniji položaj, kao što je bio ovaj pokušaj sa tokenima.

Predstavnik Europske komisije upozorio je da Hrvatska ima previše bankomata i bankarskih poslovnica i da će se taj broj morati smanjiti. Znači li to da će građani iz manjih mjesta morati plaćati vožnju 5 eura do najbližeg bankomata, sve kako bi podigli 10 eura?

Odgovor je poslala Hrvatska narodna banka , koja napominje da nema zakonske osnove uvjetovati bankama upotrebu određene tehnologije.

Pročitajte naš dopis upućen HNB-u i HUB-u i odgovor HNB-a.

Tajni kupac – izvještaj za prosinac 2023.  – zadnji izvještaj u projektu, opet poskupljenja

Tajni kupac – izvještaj za prosinac 2023. – zadnji izvještaj u projektu, opet poskupljenja

Podjelite:

 

 

 

Tajni kupci obavili su svoj posao i za mjesec prosinac i popisali cijene 60 proizvoda i 36 usluga koliko ih pratimo u okviru projekta “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH”, kojega financira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ovo nam je zadnji izvještaj, jer je projekt trajao do kraja 2023.

Popisivanje cijena smo započeli u kolovozu 2022. i taj mjesec smo popisali cijene u kunama, od 5. rujna 2022. trgovci su morali cijene iskazivati dvojno, i u kunama i u eurima, cijene u eurima su morale biti iskazane na dvije decimale i obračunate po fiksnom tečaju od 7,53450 kn za 1 euro.

Pratili smo da li su cijene dvojno iskazane i da li je cijena u eurima pravilno iskazana. U početku je bilo malo nesnalaženja, pa nisu sve cijene bile iskazane u eurima ili nisu bile dobro iskazane, no kasnije su svi uhvatili ritam i nije bilo problema.

Veliki problem je nastao sa prvim danom nove 2023. godine kada je euro zamijenio kunu i postao naša službena valuta. Puno potrošača je ostalo šokirano kada su u prvim danima nove godine došli na kavu i zatekli cijene u eurima puno veće nego su bile zadnjeg dana prosinca 2022. – primili smo blizu 200 prijava za te povećane cijene (uglavnom kava u kafićima i kruh).

Državni inspektorat je krenuo u nadzor i našao jako puno prekršaja, ali i obećanja da će cijene biti vraćene na razinu 31.12.2022., no nikada nismo vidjeli izvještaj koliko ih je vratilo cijene, niti koliko ih je platilo kazne.

Poskupljenja su se nastavila cijelu godinu i mi smo ih stalno bilježili i u našim mjesečnim izvještajima – u 17 mjeseci praćenja cijena i usluga nismo naišli ni na jedan slučaj pojeftinjenja.

Ministarstvo gospodarstva je u međuvremenu pokrenulo aplikaciju Kretanje cijena – https://mingor.gov.hr – putem koje su potrošači mogli pratiti kretanje cijena kod 10 trgovaca za 300 proizvoda , kao i njihovu usporedbu sa cijenama 31.12.2022.
U zadnjem kvartalu su nam se potrošači na telefon žalili da neće moći pratiti poskupljenja kada se u 2024. ukinu dvojne cijene i ostane samo cijena u eurima, jer osim ograničenih cijena, sve druge cijene rastu.
Tragom toga uputili smo prijedlog Ministarstvu financija da se promijeni zakon i dvojne cijene ostanu i u 2024. godini. Na žalost ministar nije imao razumijevanja za naš prijedlog, s obrazloženjem da je razdoblje od 16 mjeseci bilo dovoljno da se potrošači naviknu.
Mi smo u međuvremenu na našu web stranicu postavili anketu u kojoj su potrošači mogli odgovoriti na postavljena pitanja i svjedočiti da li su se navikli na euro. Evo dosadašnjih rezultata ankete:

  • nisam se naviknuo/la na euro – 54,9%
  • nisam se naviknuo/la ,ali napredujem – 32,3%
  • potpuno sam se naviknuo/la na euro – 12,8%
  • dvojne cijene trebaju ostati i u 2024. g. – 80,5%
  • ne trebaju ostati dvojne cijene u 2024.g. – 15,9%
  • nisam siguran/a trebaju li dvojne cijene ostati – 3,6%

Kao što vidimo velika većina sudionika ankete smatra da dvojne cijene trebaju ostati i u 2024, jer se 87,2% potrošača nije naviknulo na euro.
Anketu ćemo ostaviti na web stranici do kraja siječnja, kako bi potrošači mogli izraziti stavove, i u mjesecu kada je većina cijena samo u eurima.
U prilogu možete vidjeti našu tabelu sa popisanim cijenama u prosincu – poskupio je kruh, crveni luk, banana, svinjski but i cijelo pile.

Cijene ograničene, pa proizvoda nema

Cijene ograničene, pa proizvoda nema

Podjelite:

 

MAGROS – stručni skup o stanju u trgovini nedavno je održan u Zagrebu, u organizaciji časopisa “Suvremena trgovina”, a na kojem je HUZP upozorila da je dio cijena Odlukom Vlade ograničen, ali ostale cijene stalno rastu i to je za većinu potrošača postalo neizdrživo, a osim toga proizvoda sa ograničenim cijenama ima sve manje i nitko o tome ne vodi računa.

Vlada je samo donijela odluku o ograničavanju cijena, a nije se dogovorila sa trgovcima da tih proizvoda i ima dovoljno, jer bi im onda trebala subvencionirati eventualne gubitke, zbog razlike u cijenama.

Potrošači javljaju – nema toalet papira sa ograničenom cijenom, riže, tjestenine, šampona , paste za zube.

Cijene hrane su u posljednje 2 godine kod nas porasle 30%, a niti plaće , niti mirovine nisu porasle toliko i većina potrošača kupuje samo ono najnužnije, a i tada ne mogu pratiti porast cijena

Pročitajte više u cijelom članku.

Skip to content