Diskriminacija potrošača
Hrvatska udruga za zaštitu potrošačaTajnik HUZP-a je bio član Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača koje je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske do 2018.g.
Tražio je da na Nacionalnom vijeću bude na dnevnom redu Diskriminacija potrošača kroz hrvatsko zakonodavstvo. Nažalost neuspješno.
Zato ćemo objavljivati ono što smo zapazili i gdje je diskriminacija ili neravnopravnost potrošača s davateljima usluga.
| DATUM | PODRUČJE | ŠTO NIJE DOBRO |
|---|---|---|
| 2021. | DISKRIMINACIJA POTROŠAČA PREMA ZAKONU I PRAVILNIKU O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA A DOZVOLJENO I PO HAKOM-u | Prodaju nam brzinu Wi fi inaterneta 150/50, a često nam ne isporučuju niti 10% od te brzine. HAKOM nažalost podržava takvu rabotu i ne pada im na pamet da ih pitaju gdje u Zagrebu ima takva brzina? |
| 2020 | DISKRIMINACIJA POTROŠAČA PREMA ZAKONU I PRAVILNIKU O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA A DOZVOLJENO I PO HAKOM-u (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) | 1. Uredba EU 2015/2120 koja je omogućila upravljanje prometom i eventualno ograničenje brzine interneta, ali to smije biti samo u rijetkim i ograničenim slučajevima i ne može biti pravilo. Znači davatelj usluge mora pojačati kapacitete, i ne bi smio prodati uslugu koju ne može ispuniti. UREDBA se mora odmah primjenit za razliku od DIREKTIVE koja se mora implementirati u naše zakone. |
| 2020. | DISKRIMINACIJA POTROŠAČA PREMA UREDBI O KOMUNALNOM OTPADU | 1. Minimalna cijena javne usluge Cijena javne usluge se sastoji od minimalne cijene (mjesečne fiksne koju određuje lokalna zajednica na prijedlog davatelja usluge), varijabilne cijene koja ovisi o broju odvoza ili pražnjenja posuda i ugovorene kazne. Minimalna cijena bi trebala biti ninimalna, a ne da iznosi ¾ računa jer tada potrošač uopće nije stimuliran razdvajati otpad 2. Evidencija odvoza -dokazivanje Davatelj usluge dužan je voditi evidenciju o pražnjenju posuda s otpadom potrošača. Zašto i potrošači moraju dokazivati da nemaju otpad i to putem računa za struju i vodu, ako je to dužnost davatelja usluge . Zamislite da vas elektra traži da dokažete da ne trošite struju unatoč tome što imaju svoju evidenciju putem brojila i da to dokazujete tako da pošaljete račune da niste potrošili vodu ili da nemate otpad ili da to rade telekomunikacijske tvrtke? 3. Ugovorena kazna i kolektivna krivnja Potrošači bi trebali platiti ugovorenu kaznu ako se u njihovom spremniku za otpad pronađe nešto što tu ne smije biti, a oni sami nisu u mogućnosti zaštititi svoj spremnik ili mjesto oko spremnika što propisuje i Zakon o odživom gospodarenju otpadom. Pa niti lokalna zajednica nije u mogućnosti spriječiti divlje deponije, a kako bi to mogli potrošači? Pojedini davatelji usluga u turističkim područjima čak naplaćuju ugovorenu kaznu potrošačima koji imaju vikendice, apartmane, nemaju otpad je nisu u mjestu već su u svojim mjestima prebivališta Gradovi čak uvode uz kolektivnu kaznu i kolektivnu krivnju što se primjenjivalo u Staljinovo doba u Rusiji. Pa mi smo ipak demokratska država !!! Svi bi trebali platiti kaznu ako se ne utvrdi tko je bacio nešto u posudu a nije trebao 4. Jedinična cijena Zalažemo se za jediničnu cijenu odnosno da su svi uključeni troškovi po jedinici mjere ( kg ili litra) . Time se podržava načelo EU onečiščivać plaća odnosno koliko otpada toliko i platimo. Navedenim načelom se stimulira odvajanje otpada jer što se više otpada odvoji i pripremi za recikliranje to će ga manje biti u posudama i manje ćemo platiti. Ali.... naravno to ne odgovara davateljima usluge jer tako ne mogu naplatiti troškove od potrošača koji nemaju otpad, a onda bi morali i zaraditi novac koji dobiju od potrošača 5. Ugovorena kazna samo za potrošače Prema Uredbi, ali i pojedinim prijedlozima lokalnih zajednica ugovorena kazna je prediđena samo za potrošače, ali ne i davatelje usluge ako na primjer ne odvezu otpad na vrijeme, ako istreu sadržaj posude na kolnik, a ne očiste iza sebe ili ako ne operu posude u vremenskom razdoblju u kojem bi ih trebali oprati. Nije li i to diskriminacija? |
| 2019. | DISKRIMINACIJA POTROŠAČA PREMA ZAKONU I PRAVILNIKU O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA A DOZVOLJENO I PO HAKOM-u (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) | 1. Brzina interneta Dozvoljava se da davtelji usluga naplaćuju 100% brzine inteneta, a da mogu isporučiti 70% brzine koju mi plaćamo. Zašto nam ne isporuče 130% brzine, a da mi platimo 100% brzine. Naravno to potrošači ne traže već ako plaćaju 100% brzine da im se i toliko isporuči. Postoji Direktiva EU koja navdi ako to davatelj usluge nije u mogućnosti isporučiti da u najkraćem mogućem roku mora povećati svoje kapacitete. Ali zašto bi kada troje potrošača smanji brzinu za 30 % onda je na četvrtom zarada od 100%. Zamislite situaciju da dođete u trgovinu i zatražite kilogram salame, a trgovac kaže da nema kilogram već 700 grama koje će vam prodati po cieni jednog kilograma. Biste li kupili salamu ? Zašto kupujete brzinu interneta? Nije li to diskriminacija potrošača gospodo iz HAKOM-a? 2. Penali Potrošač je sklopio ugovor s davateljem telekomunikacijske usluge. Naravno nešto mu se ne sviđa i mora platiti penale kako bi odustao i prešao drugom davatelju usluge. Davtelj usluge je sklopio ugovor s potrošačem i nije mu u mogućnosti pružiti uslugu! Potrošač može odustati od usluge bez plaćanja penala!!! Pa zar bi potrošač još trebao platiti penale jer mu davatelj usluge ne može pružiti uslugu? Zašto davatelj usluge u tom slučaju ne bi platio penale potrošaču? Nije li to diskriminacija potrošača gospodo iz HAKOM-a? 3. Povećanje cijene Davatelj usluge može jednostrano uslijed ugovorenog razdoblja povećati cijenu usluge (primjer A1) koja nije razlog povećanje veleprodajne cijene! Naravno potrošač može odustati od davatelja usluge u roku 30 dana bez plaćanja penala ! Može li potrošač tražiti smanjenje cijene dok traje ugovoreni odnos i da mu s to odobri, a ako davatelj usluge ne želi odobriti smanjenje cijene da onda davatelj usluge otpusti tog potrošača bez plaćanja penala? Nije li to diskriminacija potrošača gospodo iz HAKOM-a? 4. Ukidanje pojedinih programa Prilikom jednostranog mijenjanja ugovorenih progama od strane davatelja usluge potrošaču se ne dopušta raskid ugovora bez plaćanja penala (mora pokrenuti cijeli postupak žalbe), a kamoli da mu zato davatelj usluge plati određenu naknadu Nije li to diskriminacija potrošača gospodo iz HAKOM-a? 5. Kako drugi štite potrošače Hrvatska energetska regulatorna agencija – HERA je donijela propise za razliku od HAKOM-a da potrošači ne plaćaju nikakve penale prilikom prelaska kod drugih operatora električne energije. Zašto to ne može HAKOM ? 6. Novčana potraživanja Potrošači se moraju na račune žaliti u roku 30 dana, a davatelji usluge mogu svoja potraživanja tražiti do godine dana prema Zakonu o obveznim odnosima Zašto tako ne mogu i potrošači ?? |
| 2017. | HAKOM Hrvatska agencija za mrežne usluge | Diskriminacija potrošača Zakonom o elektroničkim komunikacijama i Pravilnikom davatelj usluge može potrošaču naplatiti 100 % deklarirane brzine, ali mu mora isporučiti minimalno 50% deklarirane brzine (70% od 1.1.2017). Potrošač plaća brzinu 10 Mb/s , davatelj usluge mu mora isporučiti i isporučuje mu 5 Mb/s i to je zakonski. Mada davatelj opcije ima opciju npr. 6 Mb/s, ali mu ne pada na pamet da smanji cijenu usluge kao niti HAKOM-u da intervenira |
| Sklapanje ugovora putem sredstava daljinske komunikacije . Obveza slanja prethodne obavijesti potrošaču na što često davatelji usluge zaboravljaju. Iz kojeg razloga je napravljeno da davatelj uslugu treba poslati prethodnu obavijest i malim slovima pišu da potrošač može odustati od ugovora u određenom roku, ali zašto im nije obvezno slanje Ugovora. Tek kada potrošač vrati potpisani ugovor onda se može usluga uključiti. Da li je to zato da budu prevareni ili je neki drugi razlog? | ||
| Raskid ugovora nije pod istim uvjetima kao i sklapanje . Ukoliko je došlo do sklapanja sredstvima daljinske komunikacije , potrošač je nazvan telefonom , poslana mu je prethodna obavijest o eventualnom raskidu ugovora da raskid može biti jedino ako potrošač dođe u telekomunikacijski centar. Zašto ne bi mogao raskinuti ugovor na isti način kao i kad ga je sklopio telefonom? | ||
| Kada potrošač ugovori s teleoperatorom nekakav paket usluga i ako potrošač želi odustati od ugovora poslije određenih rokova mora platiti određene penale ili kaznu operatoru. U slučaju kada operator ne može iz bilo kojih razloga omogućiti se ono što se obvezao ugovorom on će pustiti potrošača da ode drugom operatoru bez ikakvih penala ili kazne. Gdje je kazna za operatora? Nije li to diskriminacija? | ||
| Davatelj usluge piše u svoje Opće uvjete što god želi pa mada i nezakonito. Na ugovoru ili zahtjevu za uslugu pišu da je svojim potpisom potrošač upoznat s općim uvjetima i suglasna s istim. Nije li to prevara. Nitko mu ne daje Opće uvjete . Pokušajte na prodajnom mjestu zatražiti ugovor da ga odnesete doma i pročitate. Tko kontrolira zakonitost Općih uvjeta? | ||
| Naplata funkcionalnosti opreme. Što to znači ? Neko naplaćuje potrošaču da će mu oprema funkcionirati. Ako je oprema od davatelja usluge on mora brinuti o njoj jer mi potrošači plaćamo nekakvu naknadu, ako je oprema naša imamo prava iz Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o obveznim odnosima. Kada se pokvari ako se radi o materijalnom nedostatku onda nam je moraju zamijeniti. Što radi regulator. Nije li to isto kao da mi kupimo mlinac za kavu i onda nam trgovac naplaćuju funkcionalnost opreme? | ||
| Potrošač treba platiti račun npr 15 dana od dana izdavanja računa. Je li moguće da potrošač dobije račun 20 dana nakon izdavanja. Zašto nije 15 dana od dana primanja računa jer tek kada nešto primiš onda možeš platiti. I nikome ništa to piše u Općim uvjetima, a je li zakonito? | ||
| Potrošač kupi novi mobilni uređaj uz pretplatu na 24 mjeseca. Uređaj se pokvari radi materijalnog nedostatka, suprotno zaklonu ne žele odobriti zamjenu, niti daju zamjenski uređaj, a da ne govorimo da ne daju zamjenski uređaj iste kvalitete i maltretiraju potrošača 140 dana uredno mu naplaćuju pretplatu za uređaj i uslugu kojom se ne može koristiti dok tržni inspektori nisu djelovali i prisilili davatelja usluge da zamjeni uređaj. | ||
| Raskid pretplatničkog ugovora za fiksnu telefoniju 12 dana od dana podnošenja zahtjeva, ali se i naplaćuje tih 12 dana, a za mobilne linije 1 dan. Kolika je zarada za naplatu po 12 dana što su davatelji zadržavali raskid. Zašto se ne priznaje raskid s danom podnošenja zahtjeva pa neka onda davatelj usluge rješava koliko želi? Neki davatelji usluge raskidaju ugovore 14 dana od dana kada su primili zahtjev za raskid, a ne od dana kada je zahtjev predan na pošti. | ||
| Potrošač koristi ugovor već 2 godine. Preseljava na novu lokaciju, a davatelj usluge želi s njim sklopiti novi ugovor na slijedećih 2 godine umjesto nastavka starog ugovora Naknada za neispunjavanje uvjeta ponude trajni nalog je račun 160 kn. Ako potrošač uredno plaća svoje račune, ali ne želi trajni nalog naplaćuju mu kaznu od 160 kn. | ||
| Potrošač gleda utakmicu prije palog gola sve se zamrzne i potrošač ima pravo na 1/30 –tinu pretplate. Svaki čas mu se zamrzava program , brzina interneta je slaba . Zove stalno davatelja usluge. Na pozive izgubi po tridesetak minuta ili više i nikome ništa. Zašto ta naknada nije 50 kuna po grešci onda bi i operatori pazili što rade | ||
| Varanje potrošača kod prelaska drugim operatorima. Bez problema i naplate penala možeš prijeći na veću tarifu , ali se vratiti na staru ne možeš bez plaćanja penala Slanje poruka SMS-a ili drugih s povećanim tarifiranjem ne odvija se prema zakonu jer davatelji takvih usluga pretplatnicima ne šalju prethodne obavijesti (njihova adresa je poznata), a korisnicima mobilnih uređaja na bonove ne šalju nikakve obavijesti pa niti SMS. | ||
| Promotivno razdoblje korištenja besplatno, a poslije će promocijski paket ostati uključen.!!?? Zašto. Promocijski paket će se uključiti ako to potrošač želi poslije obavijesti koju je dobio na računu Ne žele isključiti potrošača koji nije platio dva računa, a sam traži isključenje jer mu je istekao ugovor !? Lihvarski uzimaju novac. Potrošač želi isključenje jer nema novca za daljnje plaćanje. Oni mu uzimaju novac koji nema, a njemu usluga ne treba koliko se daleko ide da se “utopi “ potrošača. | ||
| 23 |
||
| 2017 | Ovršni zakon | OVRŠNI ZAKON Isporuka pošiljaka, nema pravne sigurnosti, izmjenama od 2010 dozvoljeno na oglasnu ploču suda , ali primjena tek od 1.12.2012.g cijela 10 i 11 se tako isporučivalo Plaćanje prigovora na ovrhu. Sud dosudi da je potrošač u pravu obustavlja se postupak i nastavlja po ZPP-u, ali potrošač plaća. Ako je sud dosudio da je prigovor u redu neka onda i napiše da taksu treba platiti ovršitelj |
| Govorimo kako imamo previše predmeta pred sudovima. Koliko je od toga ovršnih, a koliko je onih kada se potrošači ili dužnici žale i kada su u pravu i sud to dosudi. Postupci se poslije prigovora nastavljaju po službenoj dužnosti. Ukoliko sud usvoji prigovor ovršenika postupak ne bi trebalo nastaviti po službenoj dužnosti već samo na prijedlog ovršitelja. Ovršitelj vjerojatno ne bi pokretao sve postupke jer sigurno postupak neće pokrenuti kada potrošač ima dokaze o uplatama ! | ||
| FINA uzima za svaku ovrhu mjesečno naknadu? FINA uzima za fotokopije ovršnih prijedloga 10 kn. Ljude su ubili psihološki s ovrhama. Došla u udrugu udovica jednog člana da supruga ispišemo kako ne bi dobila ovrhu. Prodaja dugova fizičkih osoba . Npr banka proda dug od 50000,00 kn + kamatu od 30000,00 kn. Onaj tko je kupio dug bilježi na potrošaču 80000,00 kn i nove kamate. Da li tada potrošač plaća kamatu na kamatu? | ||
| Blokiranje računa radi osiguranja sredstava, a da postupak još nije gotov, a radi se o cca 1000 kn Da se radi o milion kuna onda bi to razumjeli Potrošaču se blokira račun , a što ako uspije s prigovorom, a račun mu bio blokiran godinu dana? | ||
| Kada se donese pravomoćno rješenje o ovrsi uvijek se navede da je ovršenik dužan platiti i kamate. Treba obvezati ovrhovoditelja da odmah izračuna kamate. Ovršenik plati glavnicu i nezna izračunati kamatu pa ga ponovo ovršuju sa svim troškovima za 5 kuna. | ||
| 2017 | Vijeće za vodne usluge | Vijeće za vodne usluge ne prepoznaje 6 mjeseci diskriminaciju dvojne cijene (fiksne naknade) i onda ne naredi vraćanje novca. Zagorski vodovod koji je potrošačima „vikendašima“ oteo oko 400 tisuća kuna, a Vijeće je donijelo rješenje da to ne smiju raditi ali nije naredio da vrate novac. I nikome ništa!! |