14 stu, 2025 | Novosti
Temeljna prehrambeno-higijenska košarica u listopadu je blago pojeftinila u odnosu na rujan, pokazuje redovito mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Četveročlana obitelj za najskromniju prehranu i higijenske potrepštine u listopadu je prosječno trebala 483,56 eura, što je 2,62 eura manje nego mjesec ranije (−0,54 %). Najskuplja košarica zabilježena je u Požeško-slavonskoj županiji (494,42 eura), a najpovoljnija u Sisačko-moslavačkoj (476,82 eura). Razlika između najskuplje i najjeftinije iznosi 17,60 eura.
Za tročlanu obitelj prosječna cijena osnovne košarice iznosila je 384,29 eura (−1,95 eura). U Požeško-slavonskoj županiji koštala je 392,69 eura, dok je u Sisačko-moslavačkoj bila 379,13 eura, što znači da razlika među županijama iznosi 13,56 eura.
Samci su u listopadu za osnovne prehrambene i higijenske potrepštine trebali 248,70 eura, odnosno 0,72 eura manje nego mjesec prije. Najskuplja košarica za jednočlano kućanstvo bila je u Požeško-slavonskoj županiji (253,57 eura), a najpovoljnija u Brodsko-posavskoj (245,12 eura), što čini razliku od 8,45 eura.
Raznovrsnija prehrana također neznatno jeftinija
Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje raznovrsniju prehranu i širi izbor higijenskih proizvoda, u listopadu je također zabilježila blagi pad cijena. Za četveročlanu obitelj iznosila je 718,90 eura, što je 3,77 eura manje nego u rujnu (−0,52 %). Tročlana obitelj trebala je 573,82 eura (−2,88 eura), a samac 325,14 eura (−1,14 eura).
Knežević: Velik trošak za tako malu košaricu
“Iako su košarice neznatno pojeftinile, još uvijek su to preveliki iznosi koje potrošači trebaju izdvojiti svaki mjesec, a da se ne mogu pohvaliti kako su puno toga kupili. Potrošači nam se javljaju s informacijama o cijenama koje su porasle zbog poskupljenja plina i struje. Na to smo upozoravali kada je premijer najavio smanjenje subvencija i poskupljenje plina i struje. Zato željno očekujemo najavljeni Vladin paket dodatnih proizvoda s ograničenim cijenama i dodatno smanjivanje nekih ograničenih cijena”, komentira predsjednica HUZP-a Ana Knežević.
“Analiza pretraga pokrenutih na našem portalu pokazuje da potrošači najviše provjeravaju i uspoređuju cijene deterdženata za strojno pranje posuđa i rublja, ali i cijene mesa i mesnih prerađevina pa je za zaključiti da im ti artikli predstavljaju veliko opterećenje pri planiranju mjesečnog budžeta”, kaže Siniša Domislović, developer portala Koliko.HR.
Što sadrži temeljna košarica?
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova, pa se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.
Što sadrži standardna košarica?
U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.
Kako se računa?
Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova života u Hrvatskoj.
Foto: Istock
16 lis, 2025 | Novosti
Na internetskim stranicama stalno se nude krivotvoreni lijekovi , sumnjivog sadržaja i to bez recepta, a cijene se kreću u stotinama eura. Najčešće se prodaju na crnom tržištu i oni koji ih kupuju mogu ozbiljno ugroziti svoje zdravlje. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača svakodnevno se obraćaju potrošači koji su putem interneta kupili lijekove u vrijednosti 100 ili više eura, a koji im vrlo često ne budu isporučeni.
Neregulirana uporaba lijekova i dopinških tvari, osobito krivotvorenih proizvoda, može uzrokovati ozbiljna i nepovratna tjelesna oštećenja, stoga vam donosimo korisne savjete pri kupnji lijekova:
1. Zloupotreba lijekova
Lijekovi se često krivotvore u tajnim laboratorijima u kojima se ne provode nikakvi propisi ili sigurnosne mjere. Krivotvoreni proizvodi nastali u takvim okolnostima ne proizvode željeni učinak; u najboljem slučaju lijek ne pomaže i bolesnik se ne liječi , ali mogu uzrokovati i teške nuspojave i ugroziti život pacijenta.
2. Oprez – ne kupujte putem interneta
Ovim putem upozoravamo potrošače, da ne kupuju medicinske lijekove i pripravke putem interneta. Prodaja lijekova sumnjive kakvoće preko interneta opasna je za zdravlje, a lažni lijekovi reklamiraju se za liječenje niza bolesti.
3. Provjerite lijekove/konzultirajte se s liječnikom
Kod internetske kupnje lijekova trebalo bi kupovati samo one lijekove koji su odobreni u Republici Hrvatskoj i to na ovlaštenim prodajnim mjestima (ljekarnama). Prije toga treba se konzultirati s liječnikom ili ljekarnikom o pravilnoj primjeni lijeka ili pripravka.
4. U RH nije dopušteno uvoziti lijekove naručene putem pošte/interneta
Važno je znati da u RH nije dozvoljeno uvoziti lijekove koji su naručeni putem interneta ili pošte. Svaki takav lijek koji dospije na carinu neće biti dostavljen osobi koja ga je naručila zbog sumnje u podrijetlo tog lijeka i njegovu kakvoću s obzirom na to da u tom slučaju lijek nije provjeren , niti odobren od strane Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Dakle, nemoguće je da se krivotvoreni lijek ili tvar nađe u legalnoj prodaji u ljekarnama.
5. Obmanjujuće informacije o lijekovima
Kod pretraživanja na internetu treba imati na umu da su informacije često pristrane, nepotpune ili netočne. Treba izbjegavati nepotpune , obmanjujuće ili pogrešne savjete i terapije lijekovima koji su neprimjereni dijagnozi. Najčešće ne postoji mogućnost povrata novca ili obeštećenja u slučaju nastanka štete , a postoji i rizik zapljene takvih lijekova od strane carinskih vlasti.
6.Smanjena kakvoća proizvoda
Lijekovi koji su nezakonito stavljeni u promet putem internetskih stranica , oglasnika ili elektroničke pošte , proizvodi su koji često imaju nedostatke povezane s kakvoćom , učinkovitošću i sigurnošću. Mogu biti krivotvoreni ili zabranjeni , lijekovi koji nisu odobreni i slično.
7. Lažni lijekovi se krivotvore Lažni lijekovi krivotvore se u tajnim laboratorijima, a najčešće su to lijekovi koji su namijenjeni za poboljšanje životnog stila: lijekovi za mršavljenje, za liječenje erektilne disfunkcije, anabolici (steroidi), zglobovi – bolja pokretljivost, a često su krivotvoreni i onkološki lijekovi s obzirom na njihovu cijenu.
8. Direktiva o krivotvorenim lijekovima
Europska je unija 2011. donijela zakonski propis – poznat kao Direktiva o krivotvorenim lijekovima (Direktiva 2011/62/EU) – koji se odnosi na sprječavanje unosa krivotvorenih lijekova u legalni opskrbni lanac i u konačnici njihovog dolaska do bolesnika u Europi. Mjere kojima se ova prijetnja rješava obuhvaćaju:
– zahtjev u skladu s kojim pakiranja lijekova moraju imati posebne sigurnosne oznake u obliku zaštite od otvaranja (npr. zaštitna folija, kapica sa zaštitom) i barkod koji sadržava „jedinstvene identifikatore“ (uključujući serijski broj) radi omogućavanja provjere autentičnosti pakiranja prije njegova izdavanja,
– zajednički logo koji se upotrebljava u cijeloj EU za identifikaciju legalnih dobavljača lijekova na internetu , koji olakšava njihovo razlikovanje od ilegalnih dobavljača.
U slučaju bilo kakve sumnje u pojavu krivotvorenog lijeka, potrebno je obavijestiti HALMED putem adrese elektroničke pošte krivotvorine@halmed.hr.
16 lis, 2025 | Novosti
14 lis, 2025 | Novosti
Ministarstvo gospodarstva je nedavno stavilo na korištenje potrošačima redizajnirani Središnji portal za potrošače ,(koji postoji već 10 godina) i trebao bi još više pomoći potrošačima u lakšem pronalaženju puta u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava.
Redizajnirani portal je pregledniji i pruža mnoštvo informacija potrošačima – kupovina robe u trgovini, kupovina robe na daljinu , korištenje javnih usluga , usluge i ostala potrošačka pitanja, kao i pregled svih ostalih područja (internetske prijevare, sigurnost hrane , zračni promet i sl.)
Tu su i informacije o institucionalnom okviru sa popisom svih subjekata i kontakt adresama , popis zakona i ostalih propisa iz ovog područja, popis i adrese udruga za zaštitu potrošača, informacije o Nacionalnom vijeću za zaštitu potrošača i o Europskom potrošačkom centru.
Osim obilja informacija koje mogu proučiti i uvijek koristiti kad imaju potrebu, potrošači mogu poslati i upit putem kontakt forme, mogu dobiti savjet putem besplatnog telefona – 0800 414 414 – ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10,00 do 14,00 sati.
Budući da smo po testiranju Europske komisije na području informiranosti i znanja potrošača na predzadnjem mjestu od 27 zemalja članica EU, nadamo se da će ovaj portal pomoći da se pomaknemo sa dna prema vrhu ljestvice.
Više o svemu na sljedećoj poveznici: https://www.szp.hr/
Web i foto izvor: www.szp.hr
10 lis, 2025 | Novosti
U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održana je 37. tradicionalna konferencija za trgovce i proizvođače Magros 2025, pod krovnom temom “Nova pravila igre u maloprodaji”. Događaj je održan uz prigodno obilježavanje 50 godina neprekinutog izlaženja časopisa Suvremena trgovina, najdugovječnijeg specijaliziranog glasila za trgovinu u Hrvatskoj. Program je započeo kratkim filmom o razvoju hrvatske trgovine kroz pet desetljeća rada redakcije, a zatim i nizom uvodnih obraćanja visokih uzvanika te dodjelom zahvalnica zaslužnim pojedincima i institucijama.
Na konferenciji je sudjelovala i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, te je istaknula da je ekološko ponašanje potrošača izravno uvjetovano njihovom ekonomskom situacijom.
„Onoliko koliko ljudi imaju prihoda, toliko mogu biti i ekološki osviješteni. Većina bi željela kupovati ekološku hranu, proizvode i uređaje više energetske klase, ali to si jednostavno ne mogu priuštiti“, naglasila je Knežević.
Govoreći o praksi velikih trgovačkih lanaca, iznijela je konkretan primjer s konferencije na temu održivog potrošača.
„Postavila sam pitanje o vrećicama za kruh koje su od papira, ali imaju plastični ‘prozor’. Većina potrošača ne odvaja te materijale jer ni ne zna kamo s njima. Kad sam pitala tko to kod kuće odvaja, u dvorani od 200 ljudi ruke su digla samo trojica. To jasno pokazuje da je problem u sustavu – trgovina i proizvođači nametnuli su proizvod, a sav teret zbrinjavanja prebačen je na potrošača“, rekla je.
Knežević je dodala da sustav gospodarenja otpadom i dalje ne funkcionira dosljedno: „Ljudi nam se javljaju jer trgovine ne primaju staklenu ambalažu, ili male elektroničke uređaje koje su prema zakonu dužne preuzeti. Uvijek postoje ‘šumovi na vezama’ – a odgovornost se na kraju svali na građane.“
Upozorila je i na rastući jaz između edukacije i stvarnosti: „Mi kao udruga stalno provodimo edukacije o odvajanju otpada, ali ljudi s pravom pitaju – zašto se truditi ako na kraju sve završi na istom mjestu? I to je realnost koju ne smijemo ignorirati.“
Kao ilustraciju šireg problema potrošačke odgovornosti, Knežević je spomenula i primjere neetične proizvodnje: „Poznato je da mnogi lanac jeftine robe, poput Pepca, Tedija ili NKD-a, nude proizvode nastale dječjim ili potplaćenim radom. Kad bi naši potrošači mogli birati, sigurna sam da bi radije kupili majicu od 20 eura nego onu od 2, ali nažalost, njihova ekonomska situacija to ne dopušta.“
Zaključila je da se održivost ne može graditi samo na apelima prema potrošačima: „Svi smo potrošači, ali ne možemo biti jedini odgovorni. Potrebna je jasna, provediva politika i sustavna podrška kako bi održivost postala stvarna, a ne samo deklarativna.“
Foto i web izvor: www.suvremena.hr
10 lis, 2025 | Novosti
Temeljna prehrambeno-higijenska košarica u rujnu je blago pojeftinila u odnosu na kolovoz, pokazuje to redovito mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Četveročlana obitelj za vrlo skromnu prehranu i higijenske potrepštine u rujnu je prosječno trebala izdvojiti 486,18 eura (−2,30 eura u odnosu na kolovoz). Najskuplja košarica i ovog je puta zabilježena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i košta 495,31 euro, dok je najpovoljnija bila u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je koštala 19,16 eura manje – 476,15 eura.
Za tročlanu obitelj prosječna cijena košarice iznosila je 386,24 eura (−2,81 eura). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji koštala je 393,52 eura, a u Sisačko-moslavačkoj 378,56 eura, što znači da je razlika od najskuplje do najjeftinije 14,96 eura.
Samci su u prosjeku trebali 249,42 eura (−2,84 eura) samo za pokrivanje bazične prehrane i higijene. Najskuplja košarica za jednočlano kućanstvo zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 253,63 eura, a najpovoljnija u Sisačko-moslavačkoj s 245,40 eura. Razlika ove dvije košarice iznosi 8,23 eura.
Knežević (HUZP): Molimo Vladu RH da nam dojavi formulu
“Nakon turističke sezone, najviše su pojeftinile košarice u morskim županijama. Tako je cijena temeljne košarice za četveročlanu obitelj u Zadarskoj županiji pala za čak 11,38 eura, u Istarskoj za 9,58 eura, Šibensko-kninskoj za 7,17 eura, Primorsko-goranskoj za 6,69 eura i Splitsko-dalmatinskoj za 6,20 eura“, kazao je developer portala Koliko.HR Siniša Domislović.
Predsjednica HUZP-a, Ana Knežević, komentira to činjenicom da se pad cijena u „morskim“ županijama uvijek dogodi kada sezona završi, ali i da je najosnovnija košarica još uvijek preskupa u odnosu na kupovnu moć većine građana.
“Inflacija i dalje raste, unatoč prognozama ministra financija i Hrvatske narodne banke da će jenjavati. Uz skuplju struju, plin i grijanje, cijene ovih košarica sigurno nisu pokazatelj da hrvatski građani žive sve bolje, a kako to tvrdi premijer Plenković. Upravo suprotno, svaki mjesec je sve gore. Brojni građani svjedoče da im nakon plaćanja režija ostane tek stotinjak eura. Molim da nam nadležni dojave formulu kako sa sto eura podmiriti najjeftiniju košaricu od 245 eura”, apelira Knežević.
Raznovrsnija prehrana je poskupjela
Uz temeljnu, izračunata je i nešto bogatija standardna prehrambeno-higijenska košarica, no ona je – poskupjela. Riječ je o prikazu troška obitelji koja ne štedi pretjerano, ali se ni ne rasipava viškovima.
U prosjeku je za četveročlanu obitelj koštala 722,67 eura (+4,22 eura). Najskuplja je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je četveročlana obitelj za iste proizvode morala izdvojiti 735,36 eura, dok je najpovoljnija u Sisačko-moslavačkoj županiji s 707,36 eura. Razlika između najskuplje i najjeftinije županije iznosi 28,00 eura.
Za tročlanu obitelj prosječna standardna košarica iznosila je 576,70 eura (+3,00 eura). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji koštala je 586,74 eura, a u Sisačko-moslavačkoj 564,81 pa je razlika od najjeftinije do najskuplje županije 21,93 eura.
Samci su za istu razinu prehrambeno-higijenskog standarda u rujnu trebali 326,28 eura (+0,43 eura). Najviši iznos zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – 331,42 eura, a najniži u Sisačko-moslavačkoj – 320,43 eura, uz razliku od 10,99 eura.
Što sadrži temeljna košarica?
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i složena je tako da pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj se nalaze osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu – sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim potrebama, bez raskoši i viškova, zbog čega se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.
Što sadrži standardna košarica?
U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Dizajnirana je na temelju navika i potreba hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. U njoj su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.
Kako se računa?
Obje košarice računaju se za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelji (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i odražava najtočniji prikaz troškova života u Hrvatskoj.
Foto: Shutterstock
11 ruj, 2025 | Novosti
Osnovna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u kolovozu 2025. je koštala u prosjeku 488,48 eura, dok je tročlana obitelj za istu košaricu trebala izdvojiti 389,05 eura. Samci su za prehranu i higijenu morali osigurati minimalno 252,26 eura, pokazuje istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
U odnosu na srpanj, četveročlana obitelj u kolovozu je trebala izdvojiti 4,40 eura, tročlana 3,36, a samac 5,12 eura više za osnovne potrebe higijene i prehrane.
S druge strane, prosječna standardna potrošačka košarica koja prati navike hrvatskih potrošača znatno je skuplja. U kolovozu je za četveročlanu obitelj koštala 718,45 eura. Tročlana obitelj je za ovakav prehrambeno-higijenski standard izdvajala 573,70 eura, a samcima je trebalo 325,85 eura.
Knežević: Danak plaćaju oni koji nemaju prihod o turizma
“Unatoč izjavama premijera Plenkovića da se u Hrvatskoj živi sve bolje, podaci pokazuju da nije baš tako. U kolovozu je osnovna košarica još skuplja nego u srpnju i ti su troškovi sigurno previsoki za veliku većinu građana, iako košarica sadrži samo elementarne proizvode koje moramo kupovati. Sada je jasno da je život u turističkim krajevima skuplji nego tamo gdje turizma nema. Danak tomu plaćaju i oni građani koji nemaju prihode od turizma, iako žive u turističkim područjima”, kaže Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.
“Medijalna plaća je 1.410 eura, a medijalna mirovina 504 eura. To znači da pola zaposlenih ima takvu ili manju plaću, a pola umirovljenika, više od 600.000 njih, takvu ili manju mirovinu. Građani s takvim prihodima skupo plaćaju samo osnovne potrepštine pa onda možemo zamisliti kako žive sve bolje”, zaključuje Knežević.
“Izračun jasno pokazuje koliko je samački život skuplji, prvenstveno zbog izostanka ekonomike dijeljenja, manjih i skupljih pakiranja hrane, ali i zbog fiksnog troška održavanja higijene doma koji se u cijelosti raspoređuje na jednu osobu”, ističe Siniša Domislović, developer portala Koliko.hr.
Osnovna košarica – manje ne može
Najskuplje osnovne košarice za četveročlanu obitelj zabilježene su u jadranskim županijama pri čemu je Dubrovačko-neretvanska županija prva prešla granicu od 500 eura (500,32), a slijede Zadarska (499,34) i Istarska (499,00). Za četveročlane obitelji najpovoljnije je bilo u Virovitičko-podravskoj (477,88), Sisačko-moslavačkoj (479,03) i Koprivničko-križevačkoj županiji (479,82). Razlika između najskuplje i najjeftinije osnovne košarice za četveročlanu obitelj tako iznosi 22,44 eura.
I kada je riječ o osnovnim košaricama za tročlanu obitelj, najskuplje su morske županije, a na vrhu je opet Dubrovačko-neretvanska županija s 398,08 eura. Najjeftinija je bila Virovitičko-podravska s 380,84 eura pa razlika između te dvije košarice iznosi 17,24 eura.
Za samce je bilo najskuplje u Zadarskoj županiji gdje su za osnovnu košaricu morali izdvojiti 256,53 eura. Ista je košarica u Koprivničko-križevačkoj županiji koštala 247,33 eura – 9,20 eura manje.
Standardna košarica – za normalan život
Kada je riječ o standardnoj košarici koja uključuje širu paletu proizvoda, za četveročlanu obitelj najskuplje je bilo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (736,59 eura), a prate ju Istarska (733,71) i Zadarska (732,47). Najpovoljnije su bile Sisačko-moslavačka sa 703,20 eura, Koprivničko-križevačka (704,93) te Brodsko-posavska (706,58). Razlika između najskuplje i najjeftinije košarice u ovoj kategoriji iznosi 33,39 eura.
Kod tročlane obitelji opet prednjači Dubrovačko-neretvanska županija s 587,68 eura, a to je za 25,52 eura više nego u Sisačko-moslavačkoj županiji (562,16) koja je najpovoljnija.
Samcima je bilo najteže održati standard u Požeško-slavonskoj županiji pa im je za standardnu košaricu u kolovozu trebalo 332,54 eura. S druge strane, samcima u Koprivničko-križevačkoj županiji (319,18) trebalo je 13,37 eura manje.
Kako se računaju košarice?
Osnovna košarica sadrži 51 artikl, pretežno prehrambene i higijenske potrepštine potrebne za skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su kruh, brašno, tjestenina, riža, krumpir, voće, povrće, meso, riba, mliječni proizvodi i začini te osnovna sredstva za higijenu poput sapuna, šampona, deterdženta i toaletnog papira. Količine su prilagođene stvarnim potrebama, bez raskoši i viškova, pa se naziva i košaricom “za preživljavanje”.
Standardna košarica sadrži 77 artikala i nadograđuje osnovnu bogatijom paletom voća, povrća i mesa, proizvodima poput pašteta, konzervirane tune, kvalitetnijih narezaka, čokoladnog namaza, grickalica, prirodnih i gaziranih sokova te umjerenim količinama piva i vina, uz dodatke poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica. U obje košarice, prednost je dana domaćim proizvođačima.
U izračunu obje košarice korištena su tri modela kućanstava; četveročlana obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlana obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko domaćinstvo (žena od 40 godina).
Cijena košarica po županijama predstavljaju prosječnu cijenu nastalu na kontinuiranom praćenju odabranih artikala kroz mjesec pri čemu osnovu čine cjenici koje su maloprodajni lanci dužni objaviti prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena košarice za Hrvatsku iskazana je kao prosjek županijskih košarica.
Foto: iStock.com
3 ruj, 2025 | Obavijesti
Poštovani članovi i potrošači,
Obavještavamo Vas kako će u periodu od petka, 05.09. do utorka, 23.09. 2025. godine zbog korištenja godišnjeg odmora naš ured biti zatvoren. Nećemo biti dostupni na telefonski broj 01/4633-366, niti u uredu na adresi Ozaljska 93/II.
Ukoliko imate potrošačke probleme, možete nazvati na besplatni broj Ministarstva gospodarstva 0800/414-414 – ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10.00-14.00 sati.
Savjete i informacije daju udruge koje su dobile sredstva u sklopu projekta “Osnaživanje potrošača”, a popis i kontakte možete pronaći na OVOM LINKU: OBAVIJEST: Besplatno savjetovanje potrošača – Hrvatska Udruga za Zaštitu Potrošača.
28 kol, 2025 | Obavijesti
S obzirom na povećani interes javnosti o uvođenju digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije 2028. godine, reagirali su iz HNB-a. Navode kako njegovo uvođenje, ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura – upravo suprotno, uredbom Europskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost primjene gotovine. Sve informacije o digitalnom euru, potrošači mogu pročitati u nastavku teksta.
Uloga gotovog novca značajno se tematizira u javnosti posljednjih godina, naročito stoga jer je porast digitalnih plaćanja, uzrokovan pandemijom koronavirusa, smanjio njezin udio u svakodnevnim transakcijama, što je izazvalo zabrinutost zbog njezine budućnosti. Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama. Također, prema rezultatima najnovijeg istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju (engl. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area, SPACE) iz 2024., Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti.
U tom kontekstu, Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija je objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru). Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku.
Europska središnja banka, kao i Hrvatska narodna banka, podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Tom će se uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima (npr. ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja). Uredba će također obvezati države članice europodručja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju. Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja.
Također, Europska središnja banka je pokrenula i natječaj za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se još dodatno pokazuje trajna predanost budućnosti gotovog novca te njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i sredstva pohrane vrijednosti, kako unutar europodručja tako i šire.
Korištenjem gotovine se postiže financijska uključenost i ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti naših platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost. Vidjeli smo to i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine. Eurosustav se stoga predano zalaže za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Europe.
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja je izrađen i trenutno je u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu Uredbu i Uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja ove godine.
Digitalni euro
Digitalni euro digitalni je novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi.
Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama i njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti.
Kao novac dostupan svim građanima europodručja u svako vrijeme i na svakom mjestu, digitalni euro bio bi javno dobro, stoga će njegova osnovna uporaba biti besplatna za sve koji se njime budu služili.
Digitalni euro bi potrošačima služio za plaćanje, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se plaćaju kamate. Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako su netočne izjave o tome da će se putem digitalnog eura moći utjecati na investicije tako da se onemogući ulaganje u pojedinu dionicu/vrijednosnicu.
Potrošači bi, naime, mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o tome u kojoj se državi europodručja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod neko drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja.
Kada vaš digitalni novčanik bude spreman, mogli biste u njega uplatiti novac preko povezanog bankovnog računa ili u njega uplatiti gotovinu. Potom biste mogli početi plaćati digitalnim eurima iz svojeg digitalnog novčanika.
Kada primite novac u digitalnim eurima, mogli biste ograničeni iznos držati u svojem digitalnom novčaniku ili ga uplatiti na svoj bankovni račun. Prijenos novca mogli biste provesti sami ili biste mogli uspostaviti automatski prijenos. Plaćanja u digitalnim eurima, u fizičkim trgovinama, na internetu ili između potrošača, uvijek bi bila sigurna i trenutačna.
Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, što znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti, odnosno moći će poslužiti i kao platno sredstvo za nuždu, odnosno za slučajeve nepredviđenih ili izvanrednih okolnosti.
Posebno ističemo da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ESB i HNB, odnosno Eurosustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće biti u mogućnosti pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. godine ESB bi trebao donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu, ali konačno uvođenje ovisit će o ishodu demokratskog procesa u Europskom parlamentu, navode iz HNB-a.
Foto: freepick.com
27 kol, 2025 | Obavijesti
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorava na investicijsku prijevaru u kojoj se u komunikaciji s građanima koriste lažni dopisi Hanfe, Europske središnje banke i FINRA-e, koja oponaša logotip i naziv hrvatske FINA-e. U posljednje vrijeme takav je slučaj zabilježen od strane internetske platforme Horizons 28.
U korespondenciji se koriste lažni memorandumi i logotipovi navedenih institucija te lažirani potpis stvarnih članova Upravnog vijeća Hanfe kako bi cijela komunikacija bila što uvjerljivija.
U svim se dopisima, bez obzira na lažiranog pošiljatelja, govori o potrebi dodatne uplate novca, čime će se osigurati isplata uloženog i zarađene dobiti. Navodi se da su sredstva „na čekanju“ te da je potrebno podmiriti određeni postotak od ukupnog iznosa.
Dodatna uplata traži se pod izgovorom plaćanja poreza, naknade ili sklapanja police osiguranja sredstava kao uvjeta za nastavak procesa isplate novca, koji je „na čekanju“. Zahtjevi za uplate uglavnom su „hitni“, odnosno uplatu je potrebno izvršiti u vrlo kratkom roku.
U nekim dopisima se navodi i točan IBAN broj računa građanina (koji je on sam učinio dostupnim prevarantima), a sami dopisi mogu vizualno djelovati uvjerljivo, ali na njima se ne navode nikakvi kontakti ni telefonski brojevi na koje bi se institucija mogla kontaktirati.
Hanfa nikada ne šalje građanima dopise sa zahtjevom za uplatu radi realizacije bilo kakve investicije, porezne obaveze ili obaveze osiguranja plaćanja te je uvijek riječ o nastavku već ranije započete prijevare na koju su građani nepažnjom nasjeli.
Pozivaju građane da svoj novac ne povjeravaju neprovjerenim „financijskim savjetnicima“ jer je najčešće riječ o prevarantima. Ako žele ulagati novac, važno je da to čine preko ovlaštenih posrednika (investicijskih društava, brokera, banaka), čiji popis mogu provjeriti i u Registrima na internetskoj stranici Hanfe (ovdje).
Kada posumnjaju da su žrtva prijevare najbolje je ne ulaziti u dublju komunikaciju, već o svemu obavijestiti policiju / nadležna tijela. U slučaju bilo kakvih nedoumica mogu se direktno javiti i na telefonski broj Hanfe: 01/6173-281 ili e-mail: potrosaci@hanfa.hr.
Foto: Pixabay
