Tajni kupac – izvještaj za ožujak 2023.

huzp tajni kupac izvjestaji blog post (1920 × 1080 px) (1)

tra 12, 2023

Tajni kupci Hrvatske udruge za zaštitu potrošača i u ožujku su popisali cijene 60 proizvoda i 36 usluga, koje naša udruga prati u sklopu projekta Ministarstva gospodarstva „Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH“.

Ovaj mjesec zabilježili smo najviše poskupljenja – svinjski but je na jednom prodajnom mjestu poskupio 1,23 €, Barilla špageti 16 centi, svježe mlijko 20 centi.

Od povrća i voća poskupili su crveni luk 30 centi, mrkva 26 centi i naranče za 4 centa.

Muško šišanje je poskupilo 31 cent, a žensko šišanje i frizura poskupilo je za 1.07 €.

Zagrebačka banka je povećala naknadu za vođenje tekućeg računa za nove klijente, za stare je ostala ista naknada.

Lekadol je poskupio 31 cent.

Poskupio je i bečki odrezak sa prilogom i to na dva mjesta koje pratimo – za 1.40 eura i za 77 centi.

Kava esspreso je skuplja na sva 3 prodajna mjesta koja pratimo i to za 10, 15 i 4 centa, a poskupile su i pizze na 2 mjesta – za 93 i 50 centa.

Uglavnom samo poskupljenja, ništa nije pojeftinilo, a na jednom prodajnom mjestu cijene nisu bile iskazane dvojno tj. nije bila iskazana cijena u kunama.

Gdje je što poskupilo možete pogledati u našem izvještaju u prilogu.

Ana Knežević

Preuzmite izvješće

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.