Dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini – rezultati ankete

svi 4, 2024

Podjelite:

Krajem prošle godine uputili smo Ministarstvu financija inicijativu za izmjenu Zakona o uvođenju eura kako bi se nastavilo dvojno iskazivanje cijena i u 2024. Ministar je našu inicijativu odbio, sa obrazloženjem da su dvojne cijene iskazivane od 05.09.2022. do 31.12.2023. i da je to bilo dovoljno dugo razdoblje da se potrošači naviknu na cijene iskazane u eurima.

Budući da su se nama stalno javljali potrošači koji su iskazivali bojazan da neće moći pratiti kretanje cijena u eurima, jer se cijene stalno mijenjaju i da još uvijek preračunavaju cijene u kune, postavili smo anketu na našu mrežnu stranicu, sa 2 pitanja.

Anketu je do kraja travnja popunilo 380 potrošača i evo rezultata:

1.Jeste li se naviknuli na euro ili cijene još preračunavate u kune?

a) potpuno sam se naviknuo/la – 18,7%

b) nisam se naviknuo/la, ali napredujem – 33,4%

c) nisam se uopće naviknuo/la , preračunavam i dalje u kune – 47,9%

2. Trebaju li dvojne cijene ostati u primjeni i u 2024. godini?

a) svakako trebaju ostati – 71,6%

b) nisam siguran/na – 7,6%

c) ne trebaju ostati, navikli smo na euro – 20,8%

Brojke govore same za sebe, ali budući da je ministar našu inicijativu odbio, ne preostaje nam drugo nego preračunavati u kune i polako se navikavati na euro. A teško se priviknuti, jer cijene stalno rastu i nikako ne možemo zapamtiti cijene onih roba koje stalno kupujemo.

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.