EUROTRIBINA – Perspektive i izazovi

velj 14, 2024

„Zaštita potrošača – EU direktive vs. praksa “

Krajem siječnja u Europskom domu u Zagrebu održana je eurotribina na temu zaštite potrošača, u sklopu serijala Hrvatskog radija „Eurotribina – perspektive i izazovi“, koja se održava se svakog mjeseca, a obuhvaća sve najvažnije teme vezane uz funkcioniranje i rad Europske unije.

Gosti tribine bili su: Tomislav Sokol – zastupnik u Europskom parlamentu , Ana Knežević – Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, Danijela Marković Krstić – Europski potrošački centar i Slobodan Školnik – stručnjak za maloprodaju (Moemax)

Na eurotribini se raspravljalo o zaštiti prava potrošača i primjeni europskih direktiva u praksi, o čemu je svaki panelist govorio sa svog aspekta i ocijenio stanje.

HUZP je upozorila na sporost mjerodavnih institucija u rješavanju potrošačkih prigovora, istaknuli smo da smo i dalje na začelju Unije, kada je riječ o informiranosti i educiranosti građana o potrošačkim pravima, pa je s tog aspekta zaštita potrošača jako slaba i nedostatna, direktive se loše prenose u naše zakonodavstvo i nedostaje sustavna kontrola primjene zakona u praksi.

Naši trgovci su isto na začelju EU po informiranosti i educiranosti i to je jedan od glavnih razloga zašto imamo jako puno problema u ostvarivanju i zaštiti prava potrošača.

Cijelu tribinu možete pogledati na sljedećoj poveznici:

Facebook HRT - HR1

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.