U tijeku je najveća reforma farmaceutskog sektora EU zakonodavstva u posljednjih 20 godina. Riječ je o prekretnici europske zdravstvene unije i ključan korak u zajedničkom djelovanju u ostvarivanju zdravije, otpornije i ravnopravnije Europe.
Novom reformom stvorit će se visoki standardi EU-a za odobravanje sigurnih, učinkovitih i kvalitetnih lijekova, a pristupom usmjerenim na pacijenta u potpunosti se podupire inovativna i konkurentna industrija.
U različitim dijelovima Europe dostupnost lijekova za potrošače nije jednaka. Neki Europljani moraju u prosjeku čekati četiri mjeseca kako bi pronašli određeni lijek u najbližoj ljekarni, dok drugi za isti lijek moraju čekati više od dvije godine. Ujedno, raste zabrinutost zbog mogućih nestašica lijekova, kao što su antibiotici i lijekovi protiv bolova.
Reformom farmaceutskog sektora stvorilo bi se jedinstveno tržište lijekova, smanjilo administrativno opterećenje za lijekove kako bi brže stigli do pacijenata, osigurao bolji pristup cjenovno pristupačnim lijekovima, riješio problem nestašice lijekova i jamčila sigurnost opskrbe i osiguravanje da su lijekovi uvijek dostupni pacijentima, neovisno o tome u kojoj državi članici EU žive.
Također, EU želi postići konkurentnost promicanjem vrhunskih inovacija, smanjenjem birokracije i bržim odobravanjem inovativnih lijekova, poticanjem istraživanja i razvoja te borbom protiv antimikrobne otpornosti.
Foto: Pixabay
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Loading ...
0 Comments