Treba li nam dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini?

pro 3, 2023

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača uputila je Ministarstvu financija zahtjev za dvojno iskazivanje cijena i u 2024. godini.
Zahtjev smo temeljili na činjenici da nam se stalno javljaju potrošači sa upitima hoće li se dvojno iskazivanje cijena nastaviti, jer se nisu navikli na euro, sve preračunavaju u kune i dvojno iskazane cijene im jako pomažu u tome, te iskazuju bojazan kako će to raditi kada cijene budu samo u eurima.
Zahtjev smo argumentirali i činjenicom da niti jedna zemlja nije uvodila euro uz stalno divljanje cijena i tako visoku inflaciju, jer je prema statističkim podacima hrana u Hrvatskoj u zadnje 2 godine poskupjela 30%, i osim ograničenih cijena, sve druge cijene stalno rastu.
Na žalost Ministarstvo smatra da će 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena biti dovoljno potrošačima da se naviknu na euro, pozivajući se na Preporuku Europske komisije i iskustava zemalja koje su posljednje prije nas uvodile euro.
Preporuka Europske komisije ne brani zemlji članici da nastavi dvojno iskazivanje cijena, ako se ocijeni za potrebno, a iskustva drugih zemalja nisu mjerodavna jer su te zemlje imale stabilne cijene i nisku inflaciju kada su uvodile euro, pa su se potrošači mogli naviknuti na novu valutu.
Zakon o uvođenju eura ne brani trgovcima da nastave dvojno iskazivanje cijena i iduće godine, pa se nadamo da će biti i takvih trgovaca, jer smo imali upita i od trgovaca da li mogu bez zapreka nastaviti iskazivati dvojne cijene i nakon 31.12.2023.
Kod nas na žalost potrošači nikad ne znaju kakva će ih cijene dočekati i nije onda čudno da se ne mogu naviknuti na euro.
Dolje možete pročitati naš dopis, kao i odgovor ministra financije, a u nastavku molimo vas popunite anketu i odgovorite na naša pitanja.

Dopis Ministarstvu financija - HUZP

Odgovor Ministarstva financija

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.