HUAS – Konferencija auto struke

pro 11, 2023

Podjelite:

Izmjene Zakona o obveznom osiguranju u prometu – veća prava potrošačima

Na nedavno održanoj konferenciji Hrvatske udruge auto struke prikazani su rezulati rada ove udruge u radnoj skupini za izmjene i dopune Zakona o obveznom osiguranju u prometu.

Zakon će se uskoro usvojiti u Hrvatskom saboru i donosi veliku novinu – procjenu štete neće više raditi procjenitelji iz osiguravajućih društava, koji su uvijek radili na štetu potrošača i servisa koji su radili popravke – sada će to raditi sami servisi, po cijeni koju sami odrede, a osiguranja ako budu nezadovoljna, mogu angažirati neovisnog procjenitelja.

Na potrebe izmjene Zakona upozorila je i naša udruga, pa smo zajedno sa HUAS-om Ministarstvu financije pojasnili potrebu izmjene zakona i štete koju zbog postojećeg prakse trpe potrošači, ali i država.

Na godinu se riješi oko 160.000 odštetnih zahtjeva, domaćim prometnicama voze se sve stariji automobile, prosječna im je starost oko 15 godina, a to utječe na sigurnost u prometu. Šokantno je kako u Hrvatskoj čak 60 % zahtjeva za odštetu nakon karambola, završi u nagodbama, osiguravatelji sami procjenjuju, sami određuju visinu štete, i u sukobu su interesa.

Nagodbe se potrošačima isplaćuju na ruke, budući da su najčešće nedovoljne za popravak oštećenog auta, popravak se obavlja na crno, uz ugradnju starih dijelova.

To što veliki broj osiguravatelja radi u Hrvatskoj na taj način, ne samo da je nepošteno, netržišno i poslovno neodrživo, već je i na samoj granici rubnog poslovanja – država je svake godine na taj način gubila s osnovi neplaćenog PDV-a oko 3, 5 milijuna eura.

Izmjene zakona i podzakonski akti , koje mora donijeti HANFA, uvesti će reda u ovo područje, u kojem su profitirala samo osiguranja.

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

  • važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
  • odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
  • rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
  • skeniraju svaki pojedini artikl
  • odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
  • obavljaju transakciju plaćanja.

 Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Podržavate li inicijativu da se računi potrošača na samoposlužnim blagajnama umanje za 5%?

Loading ... Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

  • Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
  • Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
  • Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.

 

Više objava iz ove kategorije…

Ne kupujte lažne lijekove

Ne kupujte lažne lijekove

Na internetskim stranicama stalno se nude krivotvoreni lijekovi , sumnjivog sadržaja i to bez recepta, a cijene se...

0 Comments

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)