Tajni kupac – izvješće za Siječanj 2023. godine

velj 9, 2023

Početkom siječnja svjedočili smo veoma neobičnoj situaciji – potrošače je novoj godini dočekala bujica povećanih cijena izraženih u našoj novoj valuti – euru. Iako smo cijelo vrijeme slušali od predstavnika vlasti da do toga neće doći, ipak je došlo i poskupljenja se i dalje nastavljaju.

Naši tajni kupci obavili su svoj zadatak i popisali 60 proizvoda i 36 usluga i usporedili cijene sa cijenama u prosincu prošle godine i prethodnim mjesecima.

Budući da popisujemo uvijek isti proizvod kod istog trgovca i da kontroliramo da li su cijene iskazane dvojno i eurima i u kunama, možemo konstatirati su uglavnom sve cijene dobro obračunate i iskazane, a na jednom mjestu smo naišli na cijene samo u eurima.

Značajnijih poskupljenja kod proizvoda i usluga koje pratimo nije bilo, osim što smo primjetili da cijena svježeg mlijeka stalno raste.

Povećane su cijene tjestenine, riže, jaja i crvenog luka, ali ne značajno, a primjetili smo da nekih proizvoda koje pratimo više nema u ponudi kod tog trgovca.

Kod usluga također nismo zabilježili značajnija poskupljenja, tamo gdje ih ima radi se o zaokruživanju cijena na najbliži iznos, kako bi cijena usluge bila izražena u punom broju, bez decimala.

Ana Knežević – voditeljica projekta

Preuzmite izvješće

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.