U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je okrugli stol pod nazivom “Potrošačka prava u praksi: Izazovi i mogućnosti”. Cilj okruglog stola bio je prikazati s kojim problemima se susreću potrošači kod ostvarivanja svojih prava, te kako podići svijest o boljem informiranju potrošača i trgovaca.
Profesorica Ivana Kanceljak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, prisutne je informirala o novostima koje donosi EU regulativa vezano za materijalni nedostatak, dok je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača istaknula najčešće probleme s kojima se susreće potrošačka udruga, naglasivši da im se godišnje obrati više od 10.000 potrošača.
Glavni dio programa bio je okrugli stol s panelom stručnjaka u kojem su sudjelovali predstavnici iz Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Državnog inspektorata, Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, odvjetnica Dijana Kladar, te David Kranjec iz tvrtke Mail Boxes etc.
Razgovaralo se o ulogama udruga za zaštitu potrošača u pružanju savjeta i podrške, dok su iskustva i potencijalne probleme iznijeli i predstavnici iz ministarstava i Državnog inspektorata.
Rasprava je održana u svrhu pripreme i izdavanja priručnika Hrvatske gospodarske komore, koji će biti namijenjen trgovcima, a moći će ga koristiti i potrošači, s ciljem podizanja razine bolje informiranosti trgovaca i potrošača.
Foto: HUZP
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Loading ...
0 Comments