U povodu Svjetskog dana štednje održan je okrugli stol pod nazivom ‘Kako do ušteda i boljih osobnih financija?“, s ciljem davanja preporuka građanima kako uštedjeti, te efikasnije upravljati osobnim financijama.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević bila je jedna od gostiju panelista, te je istaknula da je potrošačima s medijalnim plaćama i mirovinama u Hrvatskoj izazovno uštedjeti i trenutne plaće nisu dostatne, s obzirom na veliki rast cijena i inflacije koji su povećali troškove građana.
“Kada je riječ o plaćama i mirovinama, u javnosti dolazi do pogrešne percepcije jer Vlada stalno ističe podatke o prosječnoj plaći i mirovini, a fokus treba biti na medijalnim plaćama i mirovinama. Bitna je kupovna moć građana i moramo biti svjesni da većina naših građana nema od čega živjeti jer plaću i mirovinu potroše na režije i hranu“, istaknula je.
Okrugli stol organizirao je portal 360 PROMO (dostupna je i mobilna aplikacija 360 PROMO, koja prati akcije i uštede u gotovo svim velikim trgovačkim lancima), pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te Hrvatske poštanske banke.
Foto: Josip Muller, 360 PROMO
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments