Zbrka oko plina – prestanite maltretirati potrošače

Objavio Ana



0 Comments(s)



stu 20, 2024

Hrvatska regulatorna agencija (HERA), Gradska plinara Zagreb Opskrba i Međimurje-plin već mjesecima neutemeljeno zbunjuju potrošače i šeću ih od šaltera do šaltera i sve izgleda kao u seriji “Lud, zbunjen, normalan”.

Naime, za područje Grada Zagreba, Velike Gorice i Zaprešića odlukom HERA-e, za razdoblje od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. godine za opskrbljivača u obvezi javne usluge plinom određen je Međimurje-plin, a potrošači su mogli odabrati hoće li njihov opskrbljivač ostati GPZO ili će prijeći kod Međimurje-plina.

Većina građana se opredijelila za Gradsku plinaru Zagreb Opskrba i potpisala ugovor, ali dio građana je nakon toga dobio od Međimurje-plina obavijest da su njihovi klijenti i da potpišu dostavljeni ugovor i uz to su dobili i tri uplatnice – za listopad, studeni i prosinac 2024. godine, sa visokim iznosima koji nemaju veze sa prethodnim uplatama, niti su bazirane na potrošnji, odnosno očitanju brojila.

Nakon toga su uslijedila obrazloženja iz Holdinga da trebaju potrošači uputiti prigovor Međimurje-plinu, pa da trebaju platiti ratu samo za listopad, pa se u konačnici oglasila i HERA sa svojim priopćenjem koje je objavljeno 15. studenog 2024. godine na mrežnoj stranici HERA-e, koje nimalo ne olakšava situaciju potrošačima u koju su dovedeni ne svojom krivnjom, već nemarom i neodgovornim radom dva opskrbljivača i regulatorne agencije, jer i dalje upućuje potrošače da rješavaju nešto što su zakuhali opskrbljivači i HERA.

Potrošači nisu dužni rješavati problem za koji nisu niti krivi, niti plaćati ispostavljene akontacijske rate opskrbljivača s kojim nisu potpisali ugovor, niti ponovno potpisivati novi ugovor s opskrbljivačem kojeg su odabrali zato što isti nije na vrijeme stigao riješiti sve predane zahtjeve.

HERA se oglušila na zahtjev Gradske plinare Zagreb Opskrba za produljenjem krajnjeg roka, a trebala ga je i samoinicijativno produžiti kad je vidjela koliki su problemi nastali, a Gradska plinara nije smjela ponovo pozivati potrošače da potpišu ugovor koji su već potpisali, jer to spada već u domenu maltretiranja i nepoštivanja potrošača, a Međimurje-plin nije smjelo slati ugovore i uplatnice onima koji nisu uputili zahtjev njima.

Pozivamo HERU da pozove na sastanak i GPZO i Međimurje-plin i neka se dogovore kako riješiti problem naplate isporučenog plina za mjesec listopad, a potrošači trebaju platiti račun samo onome sa kime su potpisali ugovor i prema drugoj strani nemaju nikakvih obaveza.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača svakodnevno dobiva veliki broj upita potrošača koji ne znaju što im je činiti, stoga je ovu situaciju potrebno riješiti u što je moguće kraćem roku i spasiti potrošače od daljnjeg maltretiranja.

Foto: Pixabay

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.