Sezonsko sniženje – pažljivo u kupnju

Objavio Ana

lip 21, 2024

Uskoro počinju sezonska sniženja i mnogi potrošači jedva čekaju da željeni proizvod kupe po sniženoj cijeni. No u svemu se kriju i zamke na koje je potrebno pripaziti. Potrošači nam često ukazuju na brojne povrede svojih prava, primjećujući kako informacije o sniženoj cijeni nisu dovoljno transparentne i često im je nejasno u odnosu na koju cijenu se cijena zapravo snizila.

Ljetno sezonsko sniženje u Hrvatskoj počinje 1. srpnja i može trajati najdulje 60 dana. Prilikom provođenja sezonskog sniženja trgovac mora istaknuti dvije cijene, cijenu na sezonskom sniženju i najnižu cijenu tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja. Tako će svima biti jasno koliko je zaista njihov proizvod snižen, odnosno koliko manje plaćaju od uobičajene cijene.

Ukoliko trgovac ne proda sve proizvode tijekom sezonskog sniženja, može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje nakon tih 60 dana.

U skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, posebnim oblicima prodaje smatra se prodaja proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena u redovnoj prodaji, a obuhvaća akcijsku prodaju, rasprodaju i sezonsko sniženje.

Akcijska prodaja je prodaja određenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene tog proizvoda u redovnoj prodaji. Rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni u slučaju: prestanka poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u dosadašnjim poslovnim prostorijama, prestanka prodaje određenog proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca, kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo, te obavljanja složenijih građevinskih radova unutar ili na poslovnim prostorijama. Sezonskim sniženjem smatra se prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon isteka sezone.

U Hrvatskoj i izvan sezonskih sniženja trgovci mogu prodavati svoju robu po promotivnim cijenama, uz poštivanje zakonskih propisa i brigu da se ne pojavljuje nepošteno trgovanje.

Informirajte se prije kupnje – u trgovini i na internetu

Budite pažljivi ukoliko trgovac prodaje proizvod koji ima grešku, jer jasno, vidljivo i čitljivo na proizvodu ili na prodajnom mjestu mora označiti da je riječ o prodaji proizvoda s greškom, te upoznati potrošača o kakvoj je greški na proizvodu riječ. Za proizvod koji se prodaje po nižoj cijene od cijene u redovnoj prodaji jer mu istječe rok uporabe, mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknut krajnji rok uporabe.

Za robu kupljenu na sezonskom sniženju vrijede sve odredbe Zakona o obveznim odnosima vezano uz materijalni nedostatak na proizvodu, što znači da trgovac odgovara za sve nedostatke 2 godine od dana kupnje, osim za proizvode sa greškom.

Kada je u pitanju povrat ispravne robe u prodavaonicu, važno je znati da trgovac nema zakonsku obvezu povrata novca ili zamjene proizvoda, svaki trgovac to regulira svojim pravilima. Kod online kupovine roba se može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.

Puno potrošača nam javlja da kod plaćanja pouzećem ne dobivaju račune od dostavljača, za isporučenu robu mora se dati račun i stoga kod takvog plaćanja obavezno tražite račun – „bez računa se ne računa“ – dakle po principu, iz ruke u ruku, vi dostavljaču dajete novac, on vama račun – ako neće, nemojte preuzeti robu, jer se uglavnom radi o prijevarama. Ne nasjedajte obećanjima da ćete račun dobiti kasnije ili da je račun u paketu.

Na web stranici Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, već je objavljen tekst o velikom broju prijevara prilikom kupnje na društvenim mrežama, stoga vas upozoravamo da kupujete samo putem provjerenih stranica, 6000 je prevarantskih stranica na društvenim mrežama.

Ukoliko tijekom sniženja uočite nepravilnosti, sve možete prijaviti Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata osobno/pisanim putem (Državni inspektorat RH, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb) ili putem online obrasca kojeg možete pronaći OVDJE: https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.

*Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HUZP. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HUZP kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na www.huzp.hr. 

foto: Pixabay, izvor: Zakon o zaštiti potrošača NN 19/22, 59/23, Zakon o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08

Podržavate li inicijativu da se računi potrošača na samoposlužnim blagajnama umanje za 5%?

Loading ... Loading ...
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Više objava iz ove kategorije…

0 Comments

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)