Predavanje “Potrošači i njihova prava”

pro 11, 2023

To je naslov predavanja koje je HUZP održala krajem studenog studentima Ekonomskog fakulteta na kolegiju Zaštita potrošača.

Studentima je putem prezentacije prikazana zakonodavna regulativa i stanje na području zaštite prava potrošača, koje nije baš blistavo, jer smo po mjerenjima Europske komisije, putem Potrošačkog semafora, na posljednjem mjesto unutar EU po informiranosti i educiranosti potrošača, ali i trgovaca.

Iz tog razloga se potrošačkim udrugama svakog dana obraća jako puno potrošača, koji najčešće ne znaju kojim putem trebaju krenuti i ostvariti ili zaštiti svoja prava, u čemu im na žalost jako malo pomaže Državni inspektorat, koji tvrdi da je zatrpan prijavima, te da nema dovoljno inspektora za brže i efikasnije djelovanje.

Raspravljalo se i o uvođenju eura , rastu cijena, o ograničenim cijenama i o projektu”Tajni kupac”.

Iako se radi o mladim ljudima, na kraju predavanja se pokazalo da se ni oni nisu baš najbolje snašli sa cijenama u eurima i također smatraju da bi trebalo nastaviti dvojno iskazivati cijene i u 2024. godini, jer cijene stalno rastu.

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.