Održan MAGROS 2024. – konferencija za proizvođače i trgovce

Objavio Ana



0 Comments(s)



lis 11, 2024

Digitalna transformacija, korištenje umjetne inteligencije i strojnog učenja, personalizacija, održivost, poboljšanje logistike i isporuke, promjena uloge fizičkih trgovina, nedostatak radne snage, sigurnost podataka, te zaštita potrošača, bile su glavne teme 36. tradicionalne konferencije za proizvođače i trgovce MAGROS 2024. – Povratak u budućnost, koja se održala u Zagrebu.

U trećem panelu budućnost trgovine – održivost sudjelovala je i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača – Ana Knežević. Knežević je istaknula da su potrošači marginalizirani i na zadnjem mjestu.

“Stalno pričamo o digitalizaciji i ubrzanom razvoju, no zaboravljamo da smo mala zemlja sa izrazito starom populacijom i s više od milijun i 200 tisuća informatički nepismenih umirovljenika. Na području Hrvatske imamo 4000 naselja bez trgovine i mnogima u ruralnim područjima ugrožen je opstanak i život. Problemi u zaštiti potrošača su višestruki i samo se povećavaju, a ništa se ne rješava. Prema Potrošačkom semaforu Europske komisije iz 2021. godine o informiranosti i educiranosti potrošača i trgovaca, Hrvatska se nalazi na zadnjem mjestu. Porazno je što uz same potrošače, nisu informirani niti trgovci”.

Više informacija o cijeloj konferenciji možete pronaći na web stranici https://suvremena.hr/odrzan-magros-2024/

Foto: HUZP

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.