Koraci za podnošenje prigovora trgovcu

Objavio Ana



0 Comments(s)



lip 12, 2024

Puno potrošača nam se obraća svakog dana i traže savjet oko upućivanja prigovora trgovcu, stoga ovdje objavljujemo što je sve potrebno učiniti u zaštiti potrošačkih prava.

Kada se na kupljenoj robi otkrije ili pokaže nedostatak (ili kvar) potrošači imaju pravo, dvije godine od dana kupnje, uputiti prigovor (reklamaciju) trgovcu kod kojega su to kupili. Prigovor se uvijek upućuje u pisanom obliku.

U slučaju kada roba koju ste kupili ima nedostatak, a vi ste o tome na vrijeme obavijestili trgovca, možete, po svom izboru, tražiti popravak stvari, zamjenu za novi proizvod ili sniženje cijene. Ako ste zatražili popravak stvari ili zamjenu, a to nije moguće ili nije omogućeno u razumnom roku, možete zahtijevati sniženje cijene stvari ili povrat novca (raskid ugovora). (članci 410.-412. Zakona o obveznim odnosima).

Trgovci su dužni omogućiti podnošenje prigovora osobno, putem pošte ili elektroničke pošte. Obrazac za pisani prigovor možete preuzeti OVDJE – Pisani prigovor trgovcu.

Obrazac za pisani prigovor objavljen je i na portalu Ministarstva gospodarstva – Sve za potrošače – www.szp.hr, na kojem možete pročitati više o pravima potrošača i kako ih ostvariti.

Na prigovore trgovci moraju odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana kada su zaprimili prigovor. Ako trgovac ne odgovori u zakonskom roku ili ako i nakon zaprimljenog odgovora smatrate da su vaša prava povrijeđena, obratite se Državnom inspektoratu osobno/pisanim putem (Državni inspektorat RH, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb), putem maila: pisarnica.dirh@dirh.hr ili putem online obrasca: https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.

Uz prijavu potrebno je priložiti sljedeće podatke: ime, prezime i adresu potrošača, podatke o trgovcu za kojeg se tvrdi da je povrijedio pojedinačno pravo potrošača, te navođenje činjenica koje ukazuju na povredu pojedinačnog prava potrošača, odgovor trgovca na pisani prigovor i/ili reklamaciju potrošača odnosno pisani prigovor i/ili reklamaciju podnesenu trgovcu ako trgovac nije odgovorio u propisanom roku, datum i potpis potrošača, odnosno njegova punomoćnika.

Državni inspektorat nema rok u kojem mora riješiti prijavu potrošača.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača samo savjetuje potrošače kako riješiti određeni problem i kome se obratiti i nemamo ovlasti postupanja prema trgovcima.

*Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HUZP. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HUZP kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na www.huzp.hr.

foto: Pixabay, izvor: Zakon o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.