Povodom Svjetskog dana prava potrošača, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, održala je predavanje u Pučkom otvorenom učilištu Samobor, u sklopu Građanskog utorka, a na temu: „Pravedan prijelaz na održivi stil života“.
Predavanje je, u suradnji s POU Samobor, organizirala samoborska Udruga za zaštitu prava potrošača, sa ciljem da se građani bolje upoznaju sa temom Svjetskog dana prava potrošača, ali i sa stanjem na području zaštite prava potrošača u RH.
Pravedan prijelaz na održivi stil života zahtijeva prilagodbu potrošača novim uvjetima koje uzrokuju klimatske promjene i traže da potrošači mijenjaju navike u potrošnji, pogotovo hrane, u prometu, stanovanju – grijanju i hlađenju, financijama. Potrošači to žele, ali ne mogu to odraditi sami, već trebaju potporu vlasti, međunarodnih institucija i tvrtki i taj trošak prijelaza mora biti pravedno raspoređen. O tim problemima se povodom Svjetskog dana prava potrošača raspravljalo u 120 zemalja u svijetu, a kampanju je organizirao Consumers International – Međunarodni savez potrošača, čiji je član i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.
U predavanju su istaknuti i problemi oko zbrinjavanja otpada, posebno otpada od hrane, gdje Hrvatska mora prepoloviti količinu tog otpada do 2030.godine i svesti na 36 kg po stanovniku godišnje.
Na kraju su istaknuti i neki pokazatelji oko zaštite prave potrošača, na što se potrošači najviše žale i kako su djelotvorne institucije u zaštiti prava potrošača, a posebno Državni inspektorat RH na kojeg potrošači imaju najviše pritužbi jer jako sporo rješava njihove prijave.
Predavanje u Samoboru
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Loading ...
0 Comments