Tržišna inspekcija Državnog inspektorata RH obavlja inspekcijske nadzore nad primjenom Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo, a koja je stupila na snagu dana 7. veljače 2025. godine.
Objavljeno je da su od 7. veljače do 21. ožujka 2025. godine obavljena 1.450 inspekcijska nadzora, od čega u 1.058 (72,97 %) nisu utvrđene povrede. U preostala 392 nadzora (27,03 %) u kojima su utvrđene određene povrede, trgovci nisu za 1.200 proizvoda (artikala) istaknuli vizualnu identifikacijsku oznaku.
Vezano uz obvezu informiranja potrošača putem plakata i osiguranje zasebnih dijelova prodajnog objekta, utvrđeno je: 105 povreda neisticanja plakata, 14 povreda ne osiguranja zasebnih dijelova u prodajnom objektu većem od 400 metara prodajnog prostora i 17 povreda nepoštivanja obveze trgovca da na zasebnom dijelu bude po najmanje jedan artikl po ograničenoj cijeni iz točke 2. i točke 3. Odluke.
Vezano uz proizvode iz točke 2. Odluke (30 proizvoda za koje trgovac mora za sve artikle izložene prodaji istaknuti cijenu najviše do cijene određene Odlukom) utvrđeno je da su: 676 proizvoda izložena prodaji bez vizualne identifikacijske oznake i 210 proizvoda izložena prodaji po maloprodajnoj cijeni višoj od najviše dopuštene cijene.
Vezano uz proizvode iz točke 3. Odluke (40 kategorija proizvoda za koje trgovac mora za najmanje jedan (1) artikl iz svake kategorije proizvoda istaknuti cijenu najviše do cijene određene Odlukom) utvrđeno je za: 354 kategorije proizvoda koje trgovac ima u ponudi, trgovac nije za najmanje jedan artikl istaknuo maloprodajnu cijenu do najviše dopuštene cijene određene Odlukom, a za 524 kategorije proizvoda nisu istaknute vizualne identifikacijske oznake za najmanje jedan artikl iz te kategorije proizvoda, navode iz DIRH-a.
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments