Crni petak – ne nasjedajte na privlačne reklame i sve provjerite prije kupovine

Objavio Ana



1 Comments(s)



stu 11, 2024

Groznica Crnog petka, počinje zadnji petak u studenom, 29.11.2024. godine, no posljednjih godina ponuda se pretvorila i u „Crni mjesec“, pa potrošači tijekom cijelog ovog mjeseca mogu naići na popuste. Brojne trgovine nude popuste, a najviše na odjeću, obuću i elektroničke uređaje, a mi vam donosimo i par korisnih savjeta prije kupnje.

Dobro provjerite cijene i popuste, jer su nedavna istraživanja pokazala da je gotovo 90% robe koja se prodaje tijekom Crnog petka imala jednaku ili manju cijenu prije Crnog petka, što znači da popusta zapravo nema, i da potrošače često zavede euforija popusta.

Isticanje cijena

Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana, to će potrošačima pomoći pri provjeri je li taj popust koji je istaknut pravi.

Povrat robe i rokovi – kupnja na prodajnom mjestu

Kada je u pitanju povrat ispravne robe u prodavaonicu, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, a neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti – negdje je to 7 dana, 14 dana ili 30 dana, ali sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.

Online kupnja – provjerite stranice prije kupnje

Sve je veća i popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka, slijedi i Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma, jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica, o čemu smo već pisali na našem webu. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.

Svakako prije online kupnje potražite i pročitajte neovisne recenzije i iskustva drugih, jer je kasno to čitati nakon što ste prevareni.

Važno je naglasiti da se roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.

Kako bi izbjegli neugodna iznenađenja ako odluče vratiti proizvod, potrošači bi se trebali prije kupnje informirati o mogućnostima vraćanja ili zamjene, a trgovci takve informacije jasno i vidljivo istaknuti na prodajnom mjestu, jer potrošači imaju pravo na informaciju, što neki naši trgovci zanemaruju.

Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo – uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list i pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira.

Prijavite nepravilnosti

Ako uočite kakve nepravilnosti (kriva cijena, krivi popust, nema najniže cijene u zadnjih 30 dana i sl.), svakako to prijavite tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata RH – osobno/pisanim putem (Državni inspektorat RH, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb) ili na e-mail: pisarnica.dirh@dirh.hr ili putem online obrasca kojeg možete pronaći OVDJE: https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83

Foto: Pixabay

*Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HUZP. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HUZP kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na www.huzp.hr.

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.