Hrvatska udruga za zaštitu potrošača popisala je sa Cittadinanzattiva/ACN
sporazum o partnerskom sudjelovanju u provođenju NUDGE projekta.
ACN – Mreža aktivnog građanstva je europska podružnica Cittadinanzattive ,
talijanske udruge potrošača koja provodi NUDGE projekt , koji ima za cilj
izgradnju niskougljične budućnosti otporne na klimatske promjene putem sigurne,
čiste i učinkovite energije, a sve u sklopu zelenih ciljeva EU – Europa 2050
bez stakleničkih plinova.
NUDGE je intervencija u promjeni ponašanja potrošačke energetske
učinkovitosti putem terenskih
ispitivanja od strane bihevioralne znanosti.
Projekt financira EU, a provodi ga 10 partnera iz 6 zemalja (Njemačka, Belgija,Portugal,
Grčka, Italija i Hrvatska). Trajanje projekta je 36 mjeseci.
Cilj partnera je proučiti, testirati
i procijeniti različite intervencije u
ponašanju za energetsku učinkovitost na 5 demo lokacija u Grčkoj, Belgiji, Njemačkoj, Portugalu i Hrvatskoj (Varaždin),
otvarajući put novim politikama i ljudskom ponašanju. Partner iz Hrvatske je i
Zelena energetska zadruga (ZEZ)
Smanjenje potrošnje energije
zahtijeva promjene u ponašanju ,od ponašanja pri korištenju grijača i
električnih uređaja, do ponašanja kojima doprinosimo energetskoj
neučinkovitosti naših domova.
Kako bi se potaknule promjene, primijenit će se digitalni pristup (npr.
pametna brojila), koji potrošačima energije omogućuje aktivno i učinkovitije
praćenje i upravljanje potrošnjom energije, te edukacije za što bolju primjenu
i usvajanje novih navika.
HUZP kao partnerska udruga provest će anketiranje među 100 hrvatskih
potrošača i obraditi rezultate ankete , sudjelovati će u edukacijama zajedno sa
ostalim partnerima, organizirati sastanak sa europarlamentarcima i predstaviti
im preporuke iz projekta, te sudjelovati u završnom događaju projekta.
Ana
Knežević
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Loading ...
0 Comments