Cijene i dalje rastu, a nekih roba i nema

huzp tajni kupac izvjestaji blog post (1920 × 1080 px)

lis 8, 2023

Naši tajni kupci u projektu” Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH” i u rujnu su popisali cijene 65 odabranih proizvoda i 36 odabranih usluga.

Projekt financira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a svrha projekta je pratiti da li su cijene dvojno iskazane i da li su dobro obračunate, po fiksnom tečaju.

Problema oko obračunavanja fiksnog tečaja i iskazivanja dvojnih cijena nema, ali i dalje pratimo samo poskupljenja.

Poskupio je kruh, svinjski but, jogurt, ulje, jabuke , kava i sirup za kašalj.

Desio se i paradoks, poskupila je mliječna čokolada, čija je cijena nedavno ograničena, jer je dotadašnja cijena bila niža od ograničene, pa je trgovac iskoristio priliku i povećao cijenu za 40 centi, tako da sada čokolada ima ograničenu cijenu , ali potrošači plaćaju više nego prije ograničenja.

Imamo i nestašica određenih proizvoda – nema na jednom prodajnom mjestu brašna sa ograničenom cijenom, na jednom nema deterdženta za suđe, a sa jednog prodajnog mjesta su nestala eko jaja i trgovci ne znaju da li će se uopće vratiti.

Na telefonu br. 01 46 333 66 svakog radnog dana od 14, 00 – 16, 00 sati odgovaramo na upite vezano uz euro i svakog mjeseca je sve manje upita oko eura, a sve više upita oko cijena – zašto nema više ograničenih cijena, zašto su loše označene ograničene cijene, hoće li ostati dvojno iskazivanje cijena i u idućoj godini i sl.

Cijeli Izvještaj za rujan možete pogledati na poveznici.

Preuzmite izvještaj za rujan

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.