Tajni kupac – izvještaj za 05.2023.

lip 11, 2023

Inflacija pada, ali cijene i dalje rastu

Tajni kupci popisali su i u svibnju cijene proizvoda i usluga koje pratimo u sklopu projekta „Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u RH“, kojeg financira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Iako službene statistike govore da pada stopa inflacije mi smo i u svibnju zabilježili rast cijena, u odnosu na prošli mjesec.

Poskupjela je riža – 0,54 € ili 5,05 kuna, što nije baš beznačajno. Poskupjele su i 2 vrste mesa – juneći vrat i piletina , junetina 0,03 €, a pile 0,4 € ili 3,01 kn.

I povrće poskupljuje – mrkva 0,3 € ili 2,26 kn, a kupus 0,79 € ili 5,27 kn.

Čokolada je poskupjela za 0,30 €, odnosno 1,21 kunu.

Zabilježili smo i porast cijena u restoranima – bečki odrezak je skuplji za 0,5 € tj. 3,77 kn, kava je skuplja za 7 centi, povećane su cijene voćnih sokova, a i pizza je skuplja za 0,5 € tj. 3,77 kn.

Kemijsko čišćenje je poskupilo za 0,4 € odnosno 3,07 kn.

Pronašli smo i jedan proizvod bez istaknute cijene i jedan proizvod koji nema istaknute dvojne cijene.

Tajni kupci se stalno nadaju da će naići i na neko pojeftinjenje, ali ništa od toga.

Cijeli izvještaj za svibanj možete preuzeti ispod.

Preuzmite izvješće

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.