U časopisu „Suvremena trgovina“ objavljen je članak profesora Daria Dunkovića sa katedre za trgovinu i međunarodnu suradnju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu , u kojem obrađuje rezultate empirijskog istraživanja na temu ranjivosti potrošača.
Profesor u članku obrazlaže da se ranjivost odnosi na sve potrošače, a ne samo na one skupine koje obično smatramo pod tim pojmom (djeca, stariji, bolesni, siromašni itd.) i to je situacija kada nama potrošačima nešto otežava donošenje prave odluke za sebe. To može biti previše informacija , nerazumljivi pojmovi , emocionalni pritisak , složen proizvod ili nepovoljni uvjeti.
Mi u udrugama potrošača svakodnevno svjedočimo tome , jer nam se puno potrošača javlja baš sa takvim problemima i u tabeli intenziteta se navode primjeri gdje su intenziteti ranjivosti vrlo visoki – npr. pravo potrošača na informiranost – potrošač ne vidi automatsko obnavljanje usluge, jer je skriveno ili se otežava odjava i tada govorimo o informacijskoj i digitalnoj ranjivosti. To je kod većine potrošača problem sa ugovorima za telekomunikacije.
Budući da je istraživanje pokazalo da je ranjivost potrošača gotovo svakodnevna stvarnost bez obzira na dob , obrazovanje ili prihode i gotovo kod svih 8 temeljnih prava potrošača je visoka ili vrlo visoka , nužno se nameće zaključak da su potrebni ciljani pomaci u regulaciji i da sve istražene promjene se mogu ugraditi u Zakon o zaštiti potrošača i tako pojačati zaštitu potrošača.
Nadamo se da će i nadležne službe iz Ministarstva gospodarstva proučiti ovo istraživanje i poraditi na izmjenama i dopunama Zakona , a udrugama za zaštitu potrošača je ovo istraživanje izvrstan dokaz za ono što mi stalno tvrdimo na temelju iskustava u kontaktima sa potrošačima – ranjivost potrošača je sve veća , a i zaštita sve slabija i nedjelotvorna i nužne su promjene zakona.
Cijeli članak se može pročitati na donjem linku – str. 48 – 51 na OVOM LINKU: Suvremena trgovina 3-2025 by Suvremena trgovina – online – Issuu
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Loading ...
0 Comments