Hrvatska pošta upozorava na postojanje 14 sumnjivih internetskih domena koje vizualno imitiraju službenu domenu Hrvatske pošte, ali su u vlasništvu privatnih osoba. Domene su prijavljene nadležnom registru te se očekuje njihovo gašenje prije eventualnog pokušaja prijevare.
Međutim, uoči uskrsnih blagdana postoji opravdana sumnja da bi ove domene mogle biti iskorištene za phishing i smishing napade s ciljem krađe osobnih i financijskih podataka korisnika. Napad bi mogao uključivati slanje lažnih poruka putem: SMS-a, WhatsAppa, Vibera, Messengera, E-maila i telefonskih poziva.
U tim porukama korisnike se pokušava navesti da otvore poveznice koje vode na lažne internetske stranice nalik službenim stranicama Hrvatske pošte, gdje se potom traže osobni podaci i podaci s platnih kartica.
Hrvatska pošta nikada ne traži putem elektroničke pošte, SMS poruka ili društvenih mreža: unos osobnih ili financijskih podataka, plaćanje troškova dostave putem neprovjerenih poveznica te potvrde kartičnih transakcija preko neslužbenih kanala.
Potrošači se mole da: ne otvaraju poveznice iz sumnjivih poruka, ne unose svoje podatke na neprovjerenim stranicama, a sumnjive poruke treba odmah izbrisati, poručuju iz Hrvatske pošte.
Sumnjive domene registrirane u ožujku:
hr-postas[.]top
postaes-hr[.]cfd
posta-hr[.]quest
posta-hr[.]work
posta-hr[.]beauty
posta-hr[.]xyz
posta-track[.]top
Pošta logo
Sumnjive domene registrirane unazad nekoliko dana:
posta-hr[.]coupons
posta-hr[.]directory
posta-hr[.]digital
posta-hr[.]bid
posta-hr-hr[.]shop
postaohr[.]shop
paketna-posta[.]com
Sumnjive domene registrirane u ožujku:
hr-postas[.]top
postaes-hr[.]cfd
posta-hr[.]quest
posta-hr[.]work
posta-hr[.]beauty
posta-hr[.]xyz
posta-track[.]top
Web i foto: www.posta.hr
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Loading ...
0 Comments