Odvjetnički uredi pozivaju potrošače da podmire HRT pristojbe za koje je nastupila zastara

ožu 27, 2024

Jako puno poziva i mailova imamo od potrošača koji ovih dana dobivaju dopise od odvjetničkih ureda (Hanžeković i partneri, Leko i partneri, Houška i partneri) u kojima im se obraćaju kao punomoćnici Hrvatske radiotelevizije , da sukladno poslovnim knjigama i izdanim rješenjima/rješenja o ovrsi imaju nepodmirenih dugovanja.

Dalje navode da im HRT nudi mogućnost izvansudske nagodbe jednokratne otplate, obročne otplate, kao i umanjenje ukupnog duga utvrđen ovršnim rješenjem.

Potrošače se poziva da se jave na ponuđeni telefonski broj, e-mail adresu ili da osobno dođu u njihov ured.

Kako se radi o potraživanjima iz 2003. do 2011. godine potrošači se imaju pravo pozvati na zastaru.

Stoga upozoravamo sve potrošače koji su ovakav dopis dobili da od odvjetničkih ureda zatraže točan ispis potraživanja – koliki je iznos, za koje razdoblje i po kojem osnovu – to treba tražiti pisanim putem – poštom preporučeno sa povratnicom ili e-mailom.

Nakon što dobiju takav ispis dugovanja potrošači trebaju uložiti prigovor i pozvati se na zastaru – sukladno odredbi članka 232. Zakona o obveznim odnosima zastara za HRT pristojbu je godinu dana, a zastara za ovršna rješenja je 10 godina (članak 233. istog Zakona).

Građani nas upozoravaju i da dopisi dolaze na imena osoba koje su odavno pokojne, te je očito da su i HRT i odvjetnički uredi propustili rokove u kojima su mogli naplatiti dug , pa sada pokušavaju namamiti potrošače da uplate bilo što i tako prekinu zastaru.

Stoga pozivamo potrošače neka postupe ovako kako smo naveli, a tko treba pomoć može se obratiti na naš telefon 01 46 333 66 (svaki radni dan od 10,00 do 14,00 sati) ili na e-mail: huzp@huzp.hr

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.