Ne kupujte lažne lijekove

Objavio Ana

lis 16, 2025

Na internetskim stranicama stalno se nude krivotvoreni lijekovi , sumnjivog sadržaja i to bez recepta, a cijene se kreću u stotinama eura. Najčešće se prodaju na crnom tržištu i oni koji ih kupuju mogu ozbiljno ugroziti svoje zdravlje. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača svakodnevno se obraćaju potrošači koji su putem interneta kupili lijekove u vrijednosti 100 ili više eura, a koji im vrlo često ne budu isporučeni.

Neregulirana uporaba lijekova i dopinških tvari, osobito krivotvorenih proizvoda, može uzrokovati ozbiljna i nepovratna tjelesna oštećenja, stoga vam donosimo korisne savjete pri kupnji lijekova:

1. Zloupotreba lijekova 
Lijekovi se često krivotvore u tajnim laboratorijima u kojima se ne provode nikakvi propisi ili sigurnosne mjere. Krivotvoreni proizvodi nastali u takvim okolnostima ne proizvode željeni učinak; u najboljem slučaju lijek ne pomaže i bolesnik se ne liječi , ali mogu uzrokovati i teške nuspojave i ugroziti život pacijenta.

2. Oprez – ne kupujte putem interneta
Ovim putem upozoravamo potrošače, da ne kupuju medicinske lijekove i pripravke putem interneta. Prodaja lijekova sumnjive kakvoće preko interneta opasna je za zdravlje, a lažni lijekovi reklamiraju se za liječenje niza bolesti.

3. Provjerite lijekove/konzultirajte se s liječnikom
Kod internetske kupnje lijekova trebalo bi kupovati samo one lijekove koji su odobreni u Republici Hrvatskoj i to na ovlaštenim prodajnim mjestima (ljekarnama). Prije toga treba se konzultirati s liječnikom ili ljekarnikom o pravilnoj primjeni lijeka ili pripravka.

4. U RH nije dopušteno uvoziti lijekove naručene putem pošte/interneta
Važno je znati da u RH nije dozvoljeno uvoziti lijekove koji su naručeni putem interneta ili pošte. Svaki takav lijek koji dospije na carinu neće biti dostavljen osobi koja ga je naručila zbog sumnje u podrijetlo tog lijeka i njegovu kakvoću s obzirom na to da u tom slučaju lijek nije provjeren , niti odobren od strane Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Dakle, nemoguće je da se krivotvoreni lijek ili tvar nađe u legalnoj prodaji u ljekarnama.

5. Obmanjujuće informacije o lijekovima
Kod pretraživanja na internetu treba imati na umu da su informacije često pristrane, nepotpune ili netočne. Treba izbjegavati nepotpune , obmanjujuće ili pogrešne savjete i terapije lijekovima koji su neprimjereni dijagnozi. Najčešće ne postoji mogućnost povrata novca ili obeštećenja u slučaju nastanka štete , a postoji i rizik zapljene takvih lijekova od strane carinskih vlasti.

6.Smanjena kakvoća proizvoda
Lijekovi koji su nezakonito stavljeni u promet putem internetskih stranica , oglasnika ili elektroničke pošte , proizvodi su koji često imaju nedostatke povezane s kakvoćom , učinkovitošću i sigurnošću. Mogu biti krivotvoreni ili zabranjeni , lijekovi koji nisu odobreni i slično.

7. Lažni lijekovi se krivotvore                                                                                                                                  Lažni lijekovi krivotvore se u tajnim laboratorijima, a najčešće su to lijekovi koji su namijenjeni za poboljšanje životnog stila: lijekovi za mršavljenje, za liječenje erektilne disfunkcije, anabolici (steroidi), zglobovi – bolja pokretljivost, a često su krivotvoreni i onkološki lijekovi s obzirom na njihovu cijenu.

8. Direktiva o krivotvorenim lijekovima
Europska je unija 2011. donijela zakonski propis – poznat kao Direktiva o krivotvorenim lijekovima (Direktiva 2011/62/EU) – koji se odnosi na sprječavanje unosa krivotvorenih lijekova u legalni opskrbni lanac i u konačnici njihovog dolaska do bolesnika u Europi. Mjere kojima se ova prijetnja rješava obuhvaćaju:
– zahtjev u skladu s kojim pakiranja lijekova moraju imati posebne sigurnosne oznake u obliku zaštite od otvaranja (npr. zaštitna folija, kapica sa zaštitom) i barkod koji sadržava „jedinstvene identifikatore“ (uključujući serijski broj) radi omogućavanja provjere autentičnosti pakiranja prije njegova izdavanja,
– zajednički logo koji se upotrebljava u cijeloj EU za identifikaciju legalnih dobavljača lijekova na internetu , koji olakšava njihovo razlikovanje od ilegalnih dobavljača.

U slučaju bilo kakve sumnje u pojavu krivotvorenog lijeka, potrebno je obavijestiti HALMED putem adrese elektroničke pošte krivotvorine@halmed.hr.

 

 

 

Podržavate li inicijativu da se računi potrošača na samoposlužnim blagajnama umanje za 5%?

Loading ... Loading ...
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Više objava iz ove kategorije…

0 Comments

Trackbacks/Pingbacks

  1. Ne kupujte lažne lijekove! “U ljekarnama ih sigurno nema, a na crno se najviše kupuje jedna vrsta” – Z NET - […] “Ovim putem upozoravamo potrošače, da ne kupuju medicinske lijekove i pripravke putem interneta. Prodaja lijekova sumnjive kakvoće preko interneta…

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)