Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Molim Vas koliko dugo se moraju čuvat računi od režija plaćenih da se neko ne bi sjetio da te tuži da nisi nešto platio,a to se zna dešavat?-Srdačan pozdrav iz Osijeka.
Poštovana gđo Zrinka,
računi bi se trebali čuvati najmanje do vremena zastare koje za pojedine račune iznosi 1 godina , a za neke i 3 godine. Svakako bi bilo dobro da se računi čuvaju i malo dulje jer ima slučajeva kada potrošači budu utuženi i nakog više godina od proteka zastare.
S poštovanjem
T.LOnčar, tajnik
molim vas da mi pomognete ja nisan zadovoljna uslugon optime inaće a sada se pojavi na televiziji nekakav text za dopunski usluge maloljetno djete da bi izašlo iz pocije pritisne ok i optima pošalje raćun ja zoven operatora sat vremena stalno zauzet i zanemarin to i platim raćun jer se bojim ovrha i kamata nitko nije potvrdio za dodatne usluge bili smo u poslovnici on ne može ništa nego pitite pismeno dali postoji mogućnost raskida konpletnog ugovora bez nadoknade jer ovo je pljaćka
Poštovana gđo Ivana, svakako se prigovorom obratite svom operatoru koji Vam mora odgovoriti u roku 15 dana. Poslije toga ako budete nezadovoljni napravite prijavu Povjerenstvu za reklamacije potrošača operatora koje je dužno odgovoriti u roku 30 dan, a na kraju se obratite HAKOM-u. Dok ste u postupku žalbe platite nesporni dio računa , te sve slijedeće nesporne račune i ne smiju Vas isključiti.
U slučaju da ne dobijete odgovore u propisanim rokovima napravite prijavu državnim inspektorima radi neodgovaranja.
Ova stranica je predviđena za Vaše komentare, a molimo da pitanja postavljate na našu službenu e adresu huzp@zg.t.com.hr
S poštovanjem
T. Lončar, tajnik