Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) upozorava na investicijsku prijevaru u kojoj se u komunikaciji s građanima koriste lažni dopisi Hanfe, Europske središnje banke i FINRA-e, koja oponaša logotip i naziv hrvatske FINA-e. U posljednje vrijeme takav je slučaj zabilježen od strane internetske platforme Horizons 28.
U korespondenciji se koriste lažni memorandumi i logotipovi navedenih institucija te lažirani potpis stvarnih članova Upravnog vijeća Hanfe kako bi cijela komunikacija bila što uvjerljivija.
U svim se dopisima, bez obzira na lažiranog pošiljatelja, govori o potrebi dodatne uplate novca, čime će se osigurati isplata uloženog i zarađene dobiti. Navodi se da su sredstva „na čekanju“ te da je potrebno podmiriti određeni postotak od ukupnog iznosa.
Dodatna uplata traži se pod izgovorom plaćanja poreza, naknade ili sklapanja police osiguranja sredstava kao uvjeta za nastavak procesa isplate novca, koji je „na čekanju“. Zahtjevi za uplate uglavnom su „hitni“, odnosno uplatu je potrebno izvršiti u vrlo kratkom roku.
U nekim dopisima se navodi i točan IBAN broj računa građanina (koji je on sam učinio dostupnim prevarantima), a sami dopisi mogu vizualno djelovati uvjerljivo, ali na njima se ne navode nikakvi kontakti ni telefonski brojevi na koje bi se institucija mogla kontaktirati.
Hanfa nikada ne šalje građanima dopise sa zahtjevom za uplatu radi realizacije bilo kakve investicije, porezne obaveze ili obaveze osiguranja plaćanja te je uvijek riječ o nastavku već ranije započete prijevare na koju su građani nepažnjom nasjeli.
Pozivaju građane da svoj novac ne povjeravaju neprovjerenim „financijskim savjetnicima“ jer je najčešće riječ o prevarantima. Ako žele ulagati novac, važno je da to čine preko ovlaštenih posrednika (investicijskih društava, brokera, banaka), čiji popis mogu provjeriti i u Registrima na internetskoj stranici Hanfe (ovdje).
Kada posumnjaju da su žrtva prijevare najbolje je ne ulaziti u dublju komunikaciju, već o svemu obavijestiti policiju / nadležna tijela. U slučaju bilo kakvih nedoumica mogu se direktno javiti i na telefonski broj Hanfe: 01/6173-281 ili e-mail: potrosaci@hanfa.hr.
Foto: Pixabay
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
0 Comments