U ponedjeljak, 17. ožujka 2025. godine u zagrebačkoj Gimnaziji Sesvete održano je predavanje o pravima potrošača za učenike 4. razreda.
Predavanje je održala predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Srednjoškolcima je putem prezentacije prikazano stanje na području zaštite potrošača u Hrvatskoj, jer smo po mjerenjima Europske komisije, putem Potrošačkog semafora (Consumer Score Board) iz 2025. godine, na predzadnjem mjestu unutar EU po informiranosti i educiranosti potrošača, ali i trgovaca.
Poseban naglasak stavljen je na prava i obveze potrošača, odnosno kome se obratiti kada su prava potrošača prekršena, na materijalni nedostatak proizvoda, online prijevare, te prava kod kupnje proizvoda. Mogli su saznati na što obratiti pažnju, ali i koje su obveze trgovaca, te kako efikasno rješavati potrošački problem ako se dogodi.
Mladi potrošači često nisu svjesni svojih prava, a s roditeljima planiraju i procjenjuju što kupiti, stoga se nadamo kako će stečena znanja osim samostalno, moći prenijeti i na svoju okolinu.
Učenici su iskazali veliki interes i vjerujemo da će se isto nastaviti i u ostalim školama, jer s obrazovanjem potrošača treba krenuti od najranije dobi, kako bi izbjegli brojne potrošačke zamke u svakodnevnom životu.
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Loading ...
0 Comments