Hrvatska udruga za zaštitu potrošača obilježava 25. godišnjicu rada

velj 24, 2023

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača ove godine svečano obilježava 25 godina djelovanja te je tim povodom u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom i Udruženjem trgovine HGK organizirala okrugli stol na temu „Kako poboljšati prava potrošača u Hrvatskoj“.

Začeci zaštite potrošača u Hrvatskoj sežu u devedesete godine dvadesetog stoljeća. HGK je još 1993. godine izradio Uzance u trgovini koje se mogu smatrati pretečom prvog dobrovoljnog Zakona o zaštiti potrošača. Pravni temelj izgradnje sustava zaštite potrošača u našoj zemlji veže se za 2003. godinu, kad je donesen prvi Zakon o zaštiti potrošača. U međuvremenu, doživio je brojne izmjene i dopune, prilagođavajući se pravnoj stečevini Europske unije.

„Zaštita potrošača provodi se u javnom interesu, a sve s ciljem zaštite ekonomski slabije strane i od velike je važnosti za potrošače, ali i za gospodarstvenike kojima bi potrošač uvijek trebao biti na prvom mjestu te je u tu svrhu nužno educirati obje strane“, kazao je Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK za trgovinu, ističući da su danas svjetski i europski trendovi i razvojni planovi u različitim djelatnostima fokusirani na potrošače.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević predstavila je rezultate Potrošačkog semafora za 2021. godinu. Istraživanje koje provodi Europska komisija prati nacionalne uvjete za potrošače u trima područjima: znanje i povjerenje, usklađenost i provedba te pritužbe i rješavanje sporova. Uz navedeno, razmatra se i napredak u integraciji maloprodajnog tržišta EU-a i prihvaćanje e-trgovine.

Kako bi se poboljšala zaštita potrošača i prilagodila novim izazovima, zaključak okruglog stola je da Svjetski dan prava potrošača, koji se obilježava 15. ožujka, treba uzeti kao dan mjerenja napretka na području prava potrošača te da bi Ministarstvo gospodarstva kao organizator trebalo pozvati glavne dionike i napraviti analizu napretka na razini svake godine, a kako bi se moglo vidjeti kako napredujemo u ovom segmentu. Lokalna samouprava, koja je za sada vrlo slabo uključena, iako ima jasno definiranu obvezu na području prava potrošača, trebala bi se aktivno uključiti u procese oko zaštite potrošača. Također, zaključeno je i da je važna uloga u unapređenju prava potrošača na HRT-u, kao javnom servisu građana, na način da se u većoj mjeri uključi u informiranje i educiranje potrošača.

Uz već spomenute govornike, svoj doprinos raspravi na okruglom stolu dali su i predstavnici drugih institucija koje sudjeluju u kreiranju politika zaštite potrošača, koje su ujedno i dionici Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Državnog inspektorata, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva pravosuđa i uprave, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, HANFA-e, HAKOM-a i Centra za mirenje. Okrugli stol moderirala je Sanja Smoljak Katić, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U godini u kojoj Hrvatska udruga za zaštitu potrošača obilježava 25 godina rada, na razini Europske unije u 2023. proslavit će se 50 godina od donošenja Europske povelje o obavješćivanju i zaštiti potrošača o njihovim pravima, usvojene 1973. godine, a što se smatra počecima zaštite potrošača na razini Europske unije.

Poveznica na HGK

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.