Crni petak – oprezno u kupnju

stu 22, 2022

Već danima slušamo i gledamo reklame za velike popuste na Crni petak, pa imamo skoro cijeli studeni u velikim popustima. No je li baš sve tako kako se reklamira?

Britanska udruga potrošača Which, jedna od najvećih u Europi, napravila je analizu cijena na Crni petak prošle godine , analizirali su 214 prošlogodišnjih ponuda za kod sedam velikih trgovaca , među kojima i Amazon- prateći njihove cijene svaki dan u šest mjeseci prije Crnog petka. Otkrili su da je ogromnih 98% roba bilo jeftinije prije Crnog petka ili su cijene na Crni petak bile iste kao u druga doba godine. Nitko nije bio jeftiniji samo na Crni petak.

Ako je u Velikoj Britaniji tako, kod nas nije sigurno bolje. Stoga vam prije kupnje na Crni petak preporučujemo sljedeće:
1. Provjerite cijenu – uz navedeni postotak popusta mora biti istaknuta i cijena i to u kunama i u eurima i najniža cijena koju je trgovac primjenjivao za istu robu unutar 30 dana prije sniženja, također u kunama i u eurima.
2. Provjerite da li je cijena dobro iskazana – cijena u kunama mora se podijeliti sa fiksnim tečajem konverzije 7,54320 i mora se iskazati na 2 decimale – već smo imali slučajeve da je cijena u eurima bila pomnožena sa fiksnim tečajem i iskazana u kunama je onda veća.
3. Provjerite cijene za proizvod koji namjeravate kupiti i kod drugih trgovaca – možda su drugi povoljniji – ne žurite sa kupovinom.
4. Nemojte kupovati samo zato što je nešto povoljno, razmislite da li vam to doista treba – ako vam ne treba samo gomilate robu koja će poslije završiti kao otpad, a sa otpadom već imamo previše problema.
5. Oprezno sa online kupnjom, sve više je lažnih stranica i prijevara – trgovac mora na mrežnoj stranici imati naziv i adresu, telefonski broj i e-adresu, informacije o dostavi robe, pravu na reklamaciju i povrat robe i način povrata novca – ako toga nema NE KUPUJTE.
Stalno nam se javljaju potrošači koji su naručili robu preko takvih stranica i dobili su nešto sasvim drugo, ali nemaju kome vratiti robu i tražiti povrat novca. Neke od tih stranica smo evidentirali i prijavili Državnom inspektoratu – Nikeoutlet – hrvatska.com, cipelehrvatska.com, Megapopust.hr , Kupibrzo.hr , te vam savjetujemo da ne kupujete tamo.
6. Ne kupujte preko društvenih mreža (naročito Facebooka), ne dostavljajte podatke o računima i karticama, ako plaćate pouzećem provjerite sadržaj pošiljke prije plaćanja, ako nije unutra to što ste naručili, ne plaćajte i vratite pošiljku dostavljaču.
7. Kupujte samo kod provjerenih trgovaca, vodite računa o iznosima ako naručujete robu izvan EU – platit ćete carinu i PDV ako je narudžba iznad dozvoljenih iznosa – pročitajte više na: https://gov.hr/hr/kupovanje-preko-interneta-iz-inozemstva/1478
Ako je roba krivotvorena carina ću ju uništiti i vi ćete dobiti račun od carine za to uništenje.
8. Sve što vam je sumnjivo možete prijaviti nama – huzp@huzp.hr ili Državnom inspektoratu – pisarnica.dirh@dirh.hr
Pažljivo pročitajte sve i oprezno kupujte – posljedice neodgovorne kupnje je jako teško , odnosno najčešće i nemoguće riješiti. Ne dozvolite da vam Crni petak ostavi crnu rupu u novčaniku.

Loading ...

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju.
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca.
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.