Zašto smo protiv prdloženog načina naplate kućnog otpada

sij 19, 2019

Podjelite:

Zašto ne podržavamo nove cijene odvoza otpada
siječanj 2019.

1. Želimo napomenuti da mi potrošači nismo protiv plaćanja već tražimo pravedniju naplatu da su svi troškovi u jedinici mase ili volumena odvoza otpada.
2. Treba poštivati načelo EU „onečiščivać plaća“ koje je i definirano u Zakonu o održivom godpodarenju otpadom (NN 94/2013), a Uredba ga je ukinula
3. Smatramo da Uredbom o godpodarenju otpadom (NN 50/2017) nije omogućeno plaćanje otpada onda kada ga potrošač ima, već se računi moraju plaćati tijekom cijele godine i kada potrošač ne boravi na nekoj lokaciji i ne stvara otpad
4. Uredba dozvoljava naplatu fiksnog troška koji nije usluga te ju i u tom dijelu smatramo nezakonitom.
5. Uvodi se tzv. Ugovorena kazna kojom je uveden institut kolektivne krivnje što se nikako ne bi smjelo događati u demokratskom društvu kakvo mi sad imamo. Tko će kontrolirati što je u spremnicima za otpad i tko će kažnjavati – komunalni redari? Da li će to biti po načelu kadija te tuži kadija te sudi jer su komunalni redari dio lokalne zajednice i interes im je da se sto više kazni naplati.
6. Također se vrši diskriminacija potrošača jer nigdje se ne navodi kakve ugovorene kazne očekuju davatelja usluge koji na primjer ne odvezu otpad kada bi morali, koji poslije odvoženja otpada ostave nered idr.
7. Jedino potrošači moraju dokazivati da „nisu krivi“ ili da nemaju otpada i to očitanjem brojila struje i vode koje nemaju nikakve veze s kućnim otpadom , odnosno svima drugima se treba dokazati krivnja. Unatoč tome što zakonodavac traži da trgovačka društva vode evidenciju o prikupljanju otpada mi potrošači moramo još nešto dokazivati. Neka trgovačka društva koja se bave odvozom otpada dokažu (što im je i zakonska obaveza) da su od potrošača preuzeli otpad
8. Traži se od potrošača da potpisuju nekakve izjave o plaćanju otpada, ali ne i ugovor jer bi onda potrošači mogli tražiti i promjene neke ugovorene odredbe. Izjave o odvozu otpada nisu nikakav pravni akt koji obvezuje već se to samo ugovor.
9. Cijena minimalne javne usluge nije definirana Uredbom. Da je i definirana Uredbom morala bi biti minimalna, a ne 70 ili 80% računa.

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.