Zagrebački osnovnoškolci učili kako smanjiti otpad od hrane i čuvati okoliš

Objavio Ana



0 Comments(s)



lip 14, 2025

Podjelite:

Drugu godinu zaredom, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača sudjelovala je, kao izvoditelj, u projektu „Kako smanjiti otpad od hrane“, koji se provodio u okviru Dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane „Zajedno protiv otpada od hrane“, koji su potpisali Grad Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

S obzirom da se u Hrvatskoj godišnje po stanovniku baci 72 kilograma hrane, a cilj EU je do 2030. godine za 50 % smanjiti količinu bačene hrane , na radionici su učenicima pokazani načini na koje se može smanjiti otpad od hrane. Najveći dio otpada – čak 76 %, otpada na kućanstva. Svaki peti stanovnik Hrvatske živi na rubu siromaštva, a smanjenje otpada od hrane može pridonijeti i smanjivanju socijalnih razlika u zemlji.

Projekt se provodio od 21. ožujka do 2025. godine 10. lipnja 2025. godine za učenike 8. razreda u 7 osnovnih škola u Zagrebu (ukupno 25 radionica): OŠ K. Š. Gjalskoga, OŠ Jure Kaštelana, OŠ Davorina Trstenjaka, OŠ Otok, OŠ Kajzerica, OŠ Tituša Brezovačkog i OŠ Rudeš.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kroz interaktivne radionice educirala je učenike što je otpad od hrane, kako nastaje i kako ga smanjiti, koje su štetne posljedice bacanja hrane za okoliš, koliko se resursa poput zemlje, vode i energije troši od samog procesa proizvodnje hrane, pa sve do dolaska u trgovinu, kako pravilno čuvati namirnice, kako smanjiti bacanje hrane i ostatke upotrijebiti za nova jela, što se odlaže u biootpad, te kako kompostiranjem uštediti novac i čuvati okoliš.

Očekivani rezultati radionice su educirani učenici koji će se racionalnije odnositi prema hrani i okolišu, koji će promijeniti navike sukladno novostečenim znanjima, prenijeti informacije i znanja na svoje ukućane, te tako smanjiti i spriječiti stvaranje otpada od hrane. Mlađe generacije igraju ključnu ulogu u ostvarivanju održivog razvoja i odgovornijeg ponašanja prema hrani. Kroz edukaciju u školama pruža im se prilika usvojiti ekološki odgovorno ponašanje koje će smanjiti stvaranje otpada od hrane u budućnosti.

Nakon radionice učenici su popunjavali anketni upitnik, a tri škole koje su pokazale najviše znanja su: 8.a u OŠ Otok (Stjepana Gradića 4), 8.a (OŠ Tituša Brezovačkog, Špansko 1) i 8.c (OŠ Kajzerica, Žarka Dolinara 9).

OŠ K.Š.Gjalski (8.b)

OŠ Rudeš (8.b)

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.