Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević gostovala je u N1 Studiju uživo kod Tihomira Ladišića gdje je razgovarala o novim carinskim pravilima u EU-u, koja stupaju na snagu 1. srpnja 2026. godine.

Glavna promjena je ukidanje oslobođenja od carine za pošiljke male vrijednosti do 150 eura. To znači da će se carina naplaćivati na svu komercijalnu robu uvezenu u EU, bez obzira na cijenu. Kako bi se pojednostavio proces za ogroman broj paketa male vrijednosti, EU uvodi privremenu paušalnu carinsku pristojbu od tri eura. Međutim, ključna stvar koja je zbunila mnoge jest da se naknada ne odnosi nužno na svaki pojedinačni proizvod, već na svaku carinsku kategoriju unutar pošiljke.

Ana Knežević navodi da carina iznosi tri eura po proizvodu, a ne po paketu: “Sve ono što je unutar našeg paketa. Objašnjeno je da će se za iste stavke platiti jedna carina, a za različite se dodaje svaki put tri eura. Ako su tri iste majice, platit ćemo tri eura, a za ostalo po tri eura. Vidjet ćemo kako će to u praksi funkcionirati, ali nije logično – ako se plaća po stavkama onda bi trebalo valjda svaku stavku platiti. Svrha carine je da se zaštiti trgovina unutar EU-a i da se smanji kupovina s kineskog tržišta.”

Kako će se carina naplaćivati?

“Mislim da će to ići putem skeniranja, da će carina skenirati pakete i ako može otkriti što je sadržaj paketa, to će obračunati i dostaviti s robom. Kada platimo robu, onda bi trebali platiti i tu carinu. Oni koji budu platili online, unaprijed, carinu će platiti dostavljaču ili na paketomatu, a oni koji plaćaju pouzećem, platit će i carinu. Ako nije moguće skenirati i ustanoviti o kakvoj se robi radi, od nas će se tražiti da dostavimo račun ili narudžbenicu i onda će se određivati carina”, dodaje.

Knežević objašnjava da se radi o promjenama unutar EU-a: “Nismo mi jedini, to radi cijela Europska unija. Kako je najavljeno, od 1.1.2028. će se donijeti poseban zakon gdje bi se na svaku stavku plaćalo. Naručite nešto za jedan euro, platit ćete carinu na jedan euro.”

Problem krivotvorene robe

Ističe da dok carine ne krenu u primjenu nećemo znati s kakvim se problemima možemo susresti: “Postavlja se problem krivotvorene robe, a to potrošači ne znaju. Ako carina ustanovi da smo kupili nešto što je krivotvoreno, uništava tu robu o našem trošku. A onda se znaju još javiti i odvjetnici te kuće i to je zaštita intelektualnog vlasništva. Imali smo slučaj jednog studenta koji je kupio tenisice pa ih nije dobio, carina ga je obavijestila da je to uništeno i onda su ga tražili da plati trošak, a još su mu najavili i mogućnost da mu jave odvjetnici tvrtke i da bi tu štetu mogao platiti. Tu treba biti oprezan, puno ljudi za to ne zna – ako sudjelujemo u kupovini robe koja je krivotvorena, možemo imati i dodatnih troškova.”

Što s robom za koju se plati carina, ali vrati se pošiljatelju?

“Mi imamo pravo vratiti robu po pravilima koja su vrijedila i do sada, vraćamo robu i dobivamo nazad novac, ali carinu nećemo dobiti nazad”, kazala je Knežević.

Ako se roba zamijeni, što onda?

“To nije posebno naglašeno, vjerojatno će se tretirati kao nova pošiljka na koju će se ponovno naplatiti carina”, navodi.

Što je s robom koja je naručena s kineskih platformi, ali stiže iz europskog skladišta?

“Nema obrazloženja za to, ali pretpostavka je da to djeluje unutar EU-a i da se to na njih neće odnositi. Dok ne krene primjena, nećemo znati kako će to funkcionirati”, ističe.