SAVEZ UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA HRVATSKE
HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA – HUZP
SPLITSKI POTROŠAČ
Sažetak
1.
Sam prijedlog Uredbe je nezakonit prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/2013) jer ne poštuje načelo onečišćivač plaća i želi naplatiti otpad od potrošača i kada ga nema .
2.
Predlaže se uvođenje mjesečnog fiksnog troška kako bi potrošači plaćali i kada nemaju otpad i time se pogoduje davatelju usluga, diskriminira potrošače i dozvoljava se naplata nerada. To je nezakonito i u suprotnosti sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
Mjesečni fiksni trošak pravdaju hladnim pogonom da davatelji usluga imaju troškove i kada rade smanjenim obimom. Unazad 80-tak godina fiksni trošak se nije posebno iskazivao jer u godišnjem planu poslovanja su obuhvaćeni svi troškovi.
3.
Predlaže se uvođenje troška za kućne ljubimce koji je neprovediv jer kategorija kućnih ljubimaca obuhvaća sve ljubimce od pasa, mačaka, zlatnih ribica, ptičica , zmija i paukova, a ne samo jednu kategoriju ljubimaca.
Ako stambene jedinice ne proizvode otpad hoće li se naplaćivati mjesečni fiksni trošak za svakog člana domaćinstva ? Hoće li mjesečni fiksni trošak biti isti za ljude i kućne ljubimce i hoće li uopće kućni ljubimci plaćati fiksni trošak ? Ako hoće da li će plaćati isto kao i za ljude , da li će kućni ljubimci biti diskriminirani i da li će plaćati više nego ljudi ili će ljudi biti diskriminirani pa plaćati više od kućnih ljubimaca?
Sada se ne može utvrditi tko živi u nekom stanu, a kako će se utvrditi da li tu žive kućni ljubimci?
4.
Naknada za ugovorenu kaznu predviđena je Uredbom što znači ako nam netko u našu posudu za otpad ubaci nešto što tu ne smije biti onda će stanari platiti kaznu ! Predlagač nije predvidio kako se zaštititi od onih koji neovlašteno stavljaju u tuđe posude svoje smeće pa koje još nije niti razvrstano. Danas ne možete ništa napraviti ako netko na sredinu ceste istovari otpad i ode. Koliko imamo ilegalnih odlagališta?
5.
Nezakonit fiksni trošak prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom temeljem koje se radi Formula je predložen kao minimalna fiksna naknada , a kolika je maksimalna? Iz mjesečnog fiksnog troška se odvaja i za nabavu izgradnju zgrada , uređaja , opreme. Tko će kontrolirati jesu li to mramorna zdanja , „bijesni“ automobili ili je to normalna zgrada s normalnim automobilima. Hoće li kao do sada s vodom fiksni trošak u pojedinim lokalnim zajednicama biti 3 puta veći nego u nekim drugim (Krk 60 kn – Zagreb 20 kn)?
Članak 1.
Za sada još uvijek važi Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Prijedlog Uredbe je suprotan navedenom Zakonu pa je odmah tako i nezakonit je briše načelo “ONEČIŠĆIVAČ PLAĆA” jednostavno se to više ne spominje i uvodi se fiksni trošak da bi se mogao plaćati nerad trgovačkih društava. Posebno se to odnosi na vikend područja gdje u pojedine kvartove kamioni za odvoz otpada uopće ne ulaze od listopada do travnja ili svibnja, ali se uredno naplaćuje. Tako su naplaćivali i do sada naravno nezakonito i kada je Visoku i pravni sud Republike Hrvatske donio rješenje o zabrani takve naplate gospoda MIJENJAU zakon koji će se jednostavno UKINUT stupanjem na snagu novog Zakona o komunalnoj djelatnosti i predlažu Uredbu koja je nezakonita.
Članak 2.
Hoćemo li se ponovo vratiti na to da m/2 stambenog prostora stvaraju otpad. Pa nekoliko godina nam je trebalo da se počinje pravedno naplaćivati. Kada će se već jednom pošteno naplaćivati prema otpadu koji trgovačko društvo preuzme.??
Članak 3.
Definicija trajno i povremeno je napravljena tako da se naplati nerad i onda kada potrošač smeća nema. Bitno je da se smeće plati kada ga se ima i u tom smjeru je i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske NN106/2016 ali zašto bi tako kad može bez rada. Kako se uopće može predlagati da se nešto naplati bilo kakva usluga ako nije obavljena??
Članak 3. stavak 1. točka 19.
Hoće li se povremeno korištenje nekretnine naplaćivati obavezno 6 mjeseci bez obzira koristi li se 1 ili samo 3 mjeseca?
Članak 3. stavak 1. točka 24.
Što znači da je trajno korištenje nekretnine više od 6 mjeseci? Ako netko nekretninu koristi 7 mjeseci znači li to da treba plaćati za 12 mjeseci ? Tako bi se naplaćivao nerad!
Članak 3. stavak 1. točka 25.
Tko je odgovoran da odlučuje kada korisnik ne postupa u skladu s ugovorom. Što to znači? Da li to znači ako korisnik ne plaća naknadu za odvoz da mora biti vjerojatno novčano kažnjen radi toga ili to znači da će korisnik / ci biti kažnjeni ako netko u njihovu posudu za otpad stavi nešto što tu ne bi trebalo biti?
Predlagač uopće nije predvidio što bi trebao potrošač napraviti ako netko u njegov spremnik stavlja svoje smeće ili čak nešto što tu ne bi trebalo biti (papir , plastiku, staklo).
Hoće li potrošači korisnici usluga trebati pravdu uzeti u svoje ruke i tako rješavati problem ili će to zakonodavac omogućiti?
Članak 3. stavak 1. točka 27.
Zakonodavac predlaže Uredbu temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom , a predviđa Zakonom o komunalnoj djelatnosti da taj zakon bude ukinut s 1.01.2018.g.
Hoće li se onda mijenjati Uredba i koja će zakonska podloga biti za Uredbu?
Članak 4. stavak 1. točka 5.
Svakako bi bilo pošteno da se odredi cijena pražnjenja posude u litrama ili kilogramima, zna se broj pražnjenja i podijeli se s brojem korisnika. Ne bi bilo dobro da se određuje cijena za svakog korisnika ponaosob jer bi se moglo desiti da se naplaćuje više spremnika nego što ih ima.
Članak 4. stavak 1. točka 6.
Ako Uredba predviđa minimalnu cijenu javne usluge tko će određivati i kontrolirati koja je maksimalna cijena i da li je sve prema Zakonu.
Članak 4. stavak 1. dodati točku 7.
Davatelj usluge mora cjenik dostaviti nadležnoj inspekcijskoj službi, koja mora provjeriti je li cjenik zakonit i tek tada mora odobriti primjenu cjenika.
Do sada je bila obveza davatelja usluge da dostavljaju cjenike nadležnoj (tržnoj inspekciji) ali nitko nije trebao provjeravati zakonitost cjenika.
Članak 4. stavak 4. točka 1.
Predviđa se naknada i za kućne ljubimce Hoće li se plaćati za zlatne ribice , paukove, hrčke, zmije ili će se diskriminirati vlasnike kućnih ljubimaca pasa i mačaka koji će to trebati plaćati.
Iza ljubimaca koji se šetaju po vani vlasnici moraju pokupiti izmet i odložiti u za to predviđenu posudu jer da bi to mogli plaćaju komunalnu naknadu iz koje se održava lokalna zajednica. Ambalaža u kojoj je hrana za ljubimce odlaže se u za to predviđene spremnike i reciklira se.
Kako se to misli sprovesti, a da se pritom ne diskriminiraju vlasnici kućnih ljubimaca? Tko je taj koji će ići po stanovima i popisivati susjede koji imaju kućne ljubimce kada se to ne može napraviti s neprijavljenim osobama?
Članak 4. stavak 5.
Predviđena je ugovorena naknada za potrošače korisnike, ali nigdje nije predviđena nekakva ugovorena naknada za davatelje usluga ako ne obave svoj posao . To je diskriminacija potrošača jer nemamo jednake uvjete.
Članak 6. stavak 1. točka 7.
Kako je to lijepo rečeno da će korisnici odgovarati za ono što je u njihovim kantama, a je li se zakonodavac pobrinuo da taj korisnik može prijaviti osobe koje nešto stavljaju u njihov spremnik . Tu bitku moraju sami potrošači voditi. Omogućite uvjete. Što bi se mi potrošači trebali tući s nekim tko donosi otpad u naš spremnik i odlaže ga tamo gdje ne bi trebao?
Članak 6. stavak 2.
Što znači zabranjuje se spaljivanje komunalnog otpada u kućnim ložištima. Tko i kako će to kontrolirati? To je nešto slično kao kada su u Južnoj Americi velike kompanije preuzele vodovod pa su zabranili domicilnom stanovništvu da sakuplja kišnicu. Tko i kako će to kontrolirati?
Članak 7.točka 7.
Ako je obveza davatelja usluge da spremnik bude zaključan. Tko je odgovoran za otpad koji netko sa strane donese i ostavi pred zgradom pokraj spremnika. Predlagač nije u prijedlogu omogućio zaštitu stanara korisnika usluge od neovlaštenog ostavljanja otpada.
Članak 13.stavak 3.
Korisnik usluge treba platiti samo u onom periodu kada koristi nekretninu i kada stvara otpad. Ostalo je sve naplata nerada . Potrošača treba zaštititi d plaća samo onda kada mu je usluga i napravljena. Ne bi trebao plaćati kada se kamion davatelja usluge provoza njegovom ulicom!
Članak 13.stavak 4.
Kako se može odrediti stvaranje otpada temeljem korištenja električne energije ili vode. Kada bi davatelji usluge odvoza otpada radili kako treba i kada bi evidentirali primljeni otpad od potrošača uopće im ne bi trebao bilo kakav drugi podatak, ali to opet onda ne bi dobivali novac bez rada. Ako potrošač u svojoj vikendici ima uključen hladnjak , rasvjetu da mu se pali ili gasi radi sigurnosti kada ga nema ili ima automatsko navodnjavanje kako će se napraviti omjer potrošenih kilovata struje ili metara kubnih vode za stvoreno smeće. Da li bi jedan kWh potrošene struje odgovarao pola spremnika smeća ? Da li će to biti možda od oka pa kako se kome svidi ili po veličini vikendice, jer ako je velika gazda ima novaca i neka plati pa mada ga i nema . Možda bi to trebalo malo razraditi pa da se plaća prema evidentiranom odvezenom otpadu što je i predviđeno prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji se namjerava ukinuti Zakonom o komunalnoj djelatnosti.
Članak 13.stavak 5.
(5) Korištenje nekretnine koja se povremeno koristi određuje se za obračunsko razdoblje ili period koji je dulji od obračunskog razdoblja.
Predlagač bi se trebao odlučiti što želi za obračunsko razdoblje ili dulje od njega !
Članak 14. stavak 2. točka 8.
Kako može korisnik usluge davati dokaz o korištenju usluge. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom davatelj usluge ima obavezu evidentiranja preuzetog otpada. Nije u skladu sa Zakonom.
Članak 14. stavak 3. točka 1.
Što će davatelju usluge preslika osobnog dokumenta kada ima sve podatke kod upravitelja zgrade ili iz drugih izvora. Nije u skladu da sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka da se daju preslike, jer ako trebaju nešto mogu dobiti na uvid dokumente.
Članak 14. stavak 3. točka 7.
Kakav je to dogovor oko „mjesta“ u spremniku. Tko i kako određuje temeljem čega će neto imati više ili manje smeća?
Koja je svrha međusobni dogovor korisnika ako se obračunava prema veličini stambenog prostora, a ne prema prikupljenom otpadu. Jedino da se naplaćuje nerad.
Članak 15. stavak 1.
Sklopit ugovor se može, a kako se ugovor može raskinuti? Jednom kada se sklopi ugovor to je neraskidivo do smrti ili postoji način da se ugovor promijeni, kako potrošač može utjecati na odredbe ugovora da se ugovor prilagodi jer je to pravni akt volje najmanje dvije strane! Bilo bi loše kada bi ugovor imao nepoštene odredbe o kojima druga strana ne može raspravljati i da se to primjenjuje.
Članak 15. stavak 1. točka 3.
Kako će se utvrđivati korištenje nekretnine? Da li netko može koristiti nekretninu jedan ili dva dana, a da i nema komunalni otpad? Što bi trebao platiti to što koristi nekretninu ?
Članak 17. stavak 2a. točka 3.
Niti sada prema važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom davatelji usluge barem njih 80% nisu vršili evidenciju odvoza odnosno prikupljanja otpada od potrošača.
Članak 18. stavak 2. točka 1.
Prema kojim kriterijima se nabavlja i održava oprema i vozila ili je to proizvoljno i kakvi su to uređaji najskuplji ili najoptimalniji? Treba predvidjeti tko to kontrolira. Hoćemo li mi potrošači plaćati nečiju raskoš?
Članak 19. stavak . točka 1.
Kako stimulirati potrošača da razdvaja otpad ? Vrlo vjerojatno poštenom naplatom , kada razdvaja otpad njegove posude su praznije i nije ih potrebno svaki puta isprazniti, a kada bi o tome davatelj usluge vodio evidenciju onda bi i potrošač mora manje platiti. Predloženim rješenjem s fiksnim troškom to se ne stimulira jer i sada imamo fiksni trošak za vodu koji se u nekim gradovima naplaćuje 60 kn mjesečno, a u drugim 20 kn. Sada već imamo nezakonitu situaciju da se za fiksni trošak za otpad naplaćuje 50 kuna mjesečno, a za samo pražnjenje posuda mjesečno 10 kn. Iz toga je vidljivo da se fiksnim troškom uzima novac bez rada. Zašto se svi troškovi ne uračunaju u jedinicu mjere. Pa naravno zato da se može naplaćivati bez rada!!
Hoće li se cijena obračunavati za različite spremnike ili prema volumenu ili masi prikupljenog otpada?
Članak 20.
Što je minimalna cijena javne usluge da li i je trebalo ograničiti nekakvim maksimumom ili maksimum može biti kako se trgovačkom društvu hoće i tko će kontrolirati? Možda kao i do sada kada je obaveza davatelja usluge bila da dostavi cjenik tržnoj inspekciji i ovi nisu djelovali ako je cjenik nezakonit , a bio je i nije bio u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.
Članak 20.stavak 2.
Koja je to ugovorena naknada iz članka 15. Što ako mi potrošači u ugovoru koji je dvostrani pravni akt ne pristajemo na ugovorenu naknade za postupanje korisnika protivno ugovoru iz članka 15. ove Uredbe . Može li nam to netko nametnuti jer se onda radi o nepoštenim odredbama ugovora. Tko određuje ugovorenu naknadu i temeljem kojih parametara se određuje njezina visina. Ako se u posudi za komunalni otpad nađe jedna plastična flaša ili 5 flaša kolika je naknada. Koji su kriteriji za naplatu ? Da li možda „od oka“ ili će biti propisano?
Članak 20.stavak 5.
Mjesečna naknada ili fiksni trošak prema određenim formulama je nezakonit i u suprotnosti je sa sada važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je još uvijek na snazi i temeljem kojeg se predlaže Uredba.
Želi se legalizirati dosadašnje nezakonito stanje kada su davatelji usluge odvoza otpada nezakonito naplaćivali prema zaduženom spremniku otpada što je u suprotnosti za Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji nalaže načelo onečišćivač plaća i što je u suprotnosti s presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske objavljenoj u NN 106/2016.
Želi se naplatiti usluga koja nije napravljena kako bi se dobio novac bez rada. U pojedinim turističkim mjestima kamioni čistoće nisu ulazili u pojedine kvartove od listopada do travnja , ali se usluga uredno naplaćivala.
Članak 21
Koja je to naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom . Da li treba graditi luksuzno i mramorno ili optimalno. Tko će to kontrolirati, ili ćemo samo mi potrošači plaćati. Prema čemu će se to vrednovati ? Hoće li se netko našim novcima bahatiti i određivati cijene da podižu sebi spomenike??
Članak 30
Na kraju ponovo napominjemo da je prijedlog Uredbe nezakonit jer nije u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i ne poštuje načelo onečišćivač plaća, ali zato ćemo svi platiti pa i oni koji nemaju smeća ili otpad.
Tajnik
Hrvatske udruge za zaštitu potrošača
Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske
Tomislav Lončar
0 Comments