Hrvatska pošta (HP) upozorava korisnike da ne nasjedaju na prijevaru koja se širi lažnim SMS porukama u kojima se traži novac. Lažna obavijest poziva primatelja poruke na ažuriranje podataka o paketu putem poveznice. U pitanju je lažno predstavljanje u ime Hrvatske pošte te pozivaju sve koji su primili sumnjivu poruku da je ignoriraju te da ne slijede poveznice navedene u njoj jer riskiraju krađu novčanih sredstava.

Lažne obavijesti mogu se prepoznati po sumnjivoj adresi (službena domena Hrvatske pošte je posta.hr), gramatičkim pogreškama te nejasnoj poveznici na kojoj se od primatelja u pravilu traži unos broja bankovne kartice i CVC/CVV broj. Samo jedan od navedenih elemenata dovoljan je kako bi se osporila valjanost poruke.
Službene obavijesti Hrvatske pošte sadrže broj pošiljke koji se može provjeriti u sustavu za praćenje pošiljaka -https://posiljka.posta.hr/. Ako korisnik primi lažni SMS u istom periodu kada očekuje pošiljku, u pitanju je slučajnost. Jedino primatelj ili pošiljatelj pošiljke mogu saznati osnovne podatke o pošiljci uz pomoć sustava za praćenje i to ako raspolažu brojem pošiljke, odnosno ako je za pošiljku odabrana usluga praćenja.
Ključno je napomenuti da je plaćanje ili provođenje bilo koje druge transakcije u Hrvatskoj pošti za dostavu paketa/pošiljaka moguće samo i jedino poštaru na dostavi, u poštanskom uredu ili na paketomatu. Hrvatska pošta od korisnika SMS-om nikada neće tražiti dodatno plaćanje, napominju iz Hrvatske pošte.
Korisnicima savjetuju da se jave policiji ako su bili žrtva internetske prijevare, a najbolja prevencija svakako je obraćanje pozornosti na detalje u poruci.
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
0 Comments