22 ožu, 2026 | Novosti
Povodom Svjetskog dana prava potrošača u Pučkom otvorenom učilištu u Samoboru održali smo u sklopu Građanskog utorka predavanje na temu „Sigurni proizvodi – zadovoljni potrošači“.
Kampanju povodom Svjetskog dana prava potrošača organizira Consumers International – svjetski savez udruga potrošača, čiji je član Hrvatska udruga za zaštitu potrošača od 2000. godine i uvijek se odabere jedna tema o kojoj se raspravlja u cijelom svijetu.
Ove godine je to sigurnost proizvoda iz razloga što se trgovina sve više globalizira, online trgovanje postaje sve zastupljenije, dostupnost proizvoda jako velika, a time se onda pojačava i nesigurnost potrošača. OECD – organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj je objavila podatak da se 87% proizvoda koji su povučeni iz prodaje i dalje prodaje online.
Potrošači su na predavanju informirani o tome što je to siguran proizvod, tko je odgovoran za sigurnost, koji zakoni to reguliraju, tko kontrolira sigurnost proizvoda i na koji način se građane informira o proizvodima koji se povlače sa tržišta.
Prikazani su i podaci o broju i vrsti proizvoda koji su ove godine povučeni sa našeg tržišta, kao i neki primjeri koje građani prijavili Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.
15 ožu, 2026 | Novosti
Povodom Svjetskog dana prava potrošača održana je u Splitu konferencija na kojoj se u jednoj prezentaciji i 2 panela raspravljalo o potrošačima – o potrošačkim navikama i izazovima u praksi: što hrvatski potrošači (ne)znaju, o potrošačkim iskustvima na sniženjima, i o popravcima – vezano uz materijalni nedostatak i komercijalno jamstvo.
Na konferenciji su sudjelovali i studenti Sveučilišnog odjela stručnih studija u Splitu koji su proveli istraživanje među studentima o korištenju web aplikacija za praćenje cijena u trgovinama, te su na konferenciji prikazali rezultate tog istraživanja.
Konferenciju su zajednički organizirali Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora.
Više o konferenciji možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://mingo.gov.hr/vijesti/odrzana-konferencija-povodom-svjetskog-dana-prava-potrosaca-drzavni-tajnik-romek-potrosaci-u-hrvatskoj-imaju-snagu-utjecati-na-trziste/10286
U obilježavanje Svjetskog dana prava potrošača uključio se i naš poznati karikaturista Srećko Puntarić, čiju karikaturu također objavljujemo.
Foto: Srećko Puntarić (karikatura)
10 ožu, 2026 | Novosti
Svjetski dan prava potrošača obilježava se svake godine 15. ožujka sa ciljem podizanja svijesti o pravima potrošača i zaštiti njihovih interesa. Prvi puta je obilježen 1983. godine.
Kampanju za obilježavanje ovog dana provodi Consumers International – svjetski savez udruga potrošača, čiji je član i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača od 2000. godine i aktivno sudjeluje u svim kampanjama. Kampanje se fokusiraju na prava potrošača i traži se njihovo poštivanje, zaštita, te se nude prijedlozi za poboljšanje prava potrošača.
Svake godine Svjetski dan prava potrošača ima jednu temu koja se odnosi na aktualne probleme potrošača i u kampanji se upozorava na odabrani problem i apelira na nositelje vlasti na poboljšanje zakonodavne regulative i veću zaštitu prava potrošača.
Za 2026. godinu na prijedlog udruga potrošača iz cijelog svijeta, Consumers International organizira kampanju na temu „Sigurni proizvodi – zadovoljni potrošači“ i želi se ukazati da uz sve veću dostupnost proizvoda, naročito putem online kupnje nesigurnost proizvoda postaje još veća, jer potrošače privlače povoljne cijene i dostupnost proizvoda, a o sigurnosti proizvoda malo znaju.
Na našem globalnom digitalnom tržištu sigurnost proizvoda brzo je postala ključno pitanje za zabrinutost, jer utječe na živote potrošača, na povjerenje potrošača ali i na globalno gospodarstvo. Prema nedavnom pregledu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 87% povučenih ili zabranjenih proizvoda još uvijek je dostupno na internetu. Osim toga, mnoge zemlje nemaju dovoljno pravnih okvira koji bi pomogli zaštititi društvo od loše sigurnosti proizvoda.
Potrošači diljem svijeta i dalje nailaze na nesigurne proizvode – od dječjih igračaka i elektronike do lijekova i svakodnevnih potrepština. Kako globalni lanci opskrbe postaju složeniji, a online trgovina se širi, opasni proizvodi mogu se brže i dalje širiti.
Sigurnost proizvoda je više od regulatornog pitanja; ona je temeljno ljudsko pravo na život, zdravlje i sigurnost. Kada sustavi zakažu, cijenu plaćaju potrošači. Kako bi se s tim nosili, potrebna nam je snažnija provedba, prekogranična suradnja , te suradnja između vlada, poduzeća i potrošačkih organizacija.
To je problem koji nas pogađa sve, svakodnevno, na svim kontinentima, s nerazmjernim teretom za potrošače u ranjivim situacijama i u zemljama s niskim primanjima. Također može predstavljati i problem javnog zdravlja , ali i izazov za razvoj – doprinosi zagađenju okoliša i rasipanju dragocjenih resursa.
Kako se o sigurnosti proizvoda informira potrošače u Hrvatskoj?
Imamo sustav brzog uzbunjivanja „Safety Gate“ (ranije sustav RAPEX) koji je sustav koji omogućuje brzu razmjenu informacija između Europske komisije i nacionalnih tijela država članica o poduzetim korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik.
Mrežu nadležnih tijela za kontrolu sigurnosti proizvoda čine područni uredi Državnog inspektorata, ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu, ministarstvo nadležno za zdravstvo, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za financije – Carinska uprava, tijelo državne uprave nadležno za mjeriteljstvo i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Sukladno obvezi pružanja informacija javnosti Državni inspektorat objavljuje informacije o proizvodima pronađenim na tržištu za koje je utvrđeno da predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača te poduzetim mjerama.
Od početka primjene Safety Gate sustava do danas otkriveno je 2499 proizvoda, a ovoj godini 66 i prednjače vozila, što znači da nije baš dobra kontrola kod uvoza takvih proizvoda i da tome treba posvetiti više pažnje, jer vozila sudjeluju u prometu i nisu samo opasnost za onoga tko ga je kupio, već za sve sudionike u prometu.
Vrlo često čujemo i informacije o povlačenju pojedinih prehrambenih proizvoda sa polica trgovina i poziva se potrošače da ih vrate u trgovinu . Proizvod mogu vratiti oni koji ga nisu potrošili, a oni koji su potrošili ostaju bez te mogućnosti i sa mogućom ugrozom zdravlja, što znači da treba postrožiti kontrole i uzorkovati više proizvoda kako nesigurni proizvodi ne bi uopće došli u košarice potrošača. https://inspektorat.gov.hr/safety-gate-rapex/304
Na kraju se moramo osvrnuti i na rezultate Potrošačkog semafora (Consumers Conditions Scoreboard 2025), to je istraživanje koje provodi Europska komisija i po tim pokazateljima hrvatski potrošači su na pretposljednjem mjestu po poznavanju svojim potrošačkih prava (posljednji su grčki potrošači), ali smo i pretposljednji u povjerenju u javne institucije u zaštiti njihovih prava, što znači da zaštita potrošača nije na zavidnoj razini i da na tome treba puno raditi, pa uz Svjetski dan prava potrošača upućujemo poziv svim nadležnim institucijama da se prime posla i porade na tome, kako bi se ovi pokazatelji što prije popravili. https://commission.europa.eu/document/download/2816337b-4fd1-4db2-a71c-d14a206a5a93_en?filename=consumer_conditions_scoreboard_2025_final.pdf
Foto: iStock
20 ožu, 2025 | Novosti
Povodom Svjetskog dana prava potrošača, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, održala je predavanje u Pučkom otvorenom učilištu Samobor, u sklopu Građanskog utorka, a na temu: „Pravedan prijelaz na održivi stil života“.
Predavanje je, u suradnji s POU Samobor, organizirala samoborska Udruga za zaštitu prava potrošača, sa ciljem da se građani bolje upoznaju sa temom Svjetskog dana prava potrošača, ali i sa stanjem na području zaštite prava potrošača u RH.
Pravedan prijelaz na održivi stil života zahtijeva prilagodbu potrošača novim uvjetima koje uzrokuju klimatske promjene i traže da potrošači mijenjaju navike u potrošnji, pogotovo hrane, u prometu, stanovanju – grijanju i hlađenju, financijama. Potrošači to žele, ali ne mogu to odraditi sami, već trebaju potporu vlasti, međunarodnih institucija i tvrtki i taj trošak prijelaza mora biti pravedno raspoređen. O tim problemima se povodom Svjetskog dana prava potrošača raspravljalo u 120 zemalja u svijetu, a kampanju je organizirao Consumers International – Međunarodni savez potrošača, čiji je član i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača.
U predavanju su istaknuti i problemi oko zbrinjavanja otpada, posebno otpada od hrane, gdje Hrvatska mora prepoloviti količinu tog otpada do 2030.godine i svesti na 36 kg po stanovniku godišnje.
Na kraju su istaknuti i neki pokazatelji oko zaštite prave potrošača, na što se potrošači najviše žale i kako su djelotvorne institucije u zaštiti prava potrošača, a posebno Državni inspektorat RH na kojeg potrošači imaju najviše pritužbi jer jako sporo rješava njihove prijave.
Predavanje u Samoboru
12 ožu, 2025 | Novosti
U subotu, 15. ožujka, obilježava se Svjetski dan prava potrošača. Uoči obilježavanja, donosimo vam naš osvrt na potrošačke probleme i kakva je zaštita potrošača u Hrvatskoj.
Tijekom 2024. godine, Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača ukupno se obratilo 11925 potrošača (telefonski, e-mailom, pismom, te osobnim dolaskom u prostorije udruge).
Kao potrošačka udruga nemamo ovlasti, već potrošačima možemo pomoći samo savjetom kako da riješe svoj problem. Udruge za zaštitu potrošača počivaju na volonterskom radu i nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta za djelotvorno pomaganje potrošačima.
Država sustavno zanemaruje zaštitu potrošača. U većini zemalja je zaštita potrošača u Ministarstvu pravosuđa (potrošačka prava su ljudska prava), a kod nas je to u Ministarstvu gospodarstva. Zapadne zemlje financiraju saveze potrošača od 80 – 600 EUR po potrošaču, a u Hrvatskoj se to financira kroz projekte, kojih nema dovoljno i mala su sredstva koja se dodjeljuju kroz iste.
Najviše pritužbi – kvarovi proizvoda
Najviše se potrošača – 81%, žalilo na kvarove na proizvodima, ubrzo nakon kupnje, na tzv. materijalni nedostatak – problem je što takvi proizvodi idu na servis, na popravak, a popravak se obavlja u razumnom roku, koji predugo traje.
Problem je kod popravaka jer nema dovoljno servisa i zaposlenih u njima, nema dijelova, jer se uglavnom naručuju iz Azije, pa potrošači najčešće kupuju drugi proizvod, čime se bitno krše njihova prava – najviše mobiteli, tv, hladnjaci, klime, kosilice, perilice rublja…
Velikih problema ima i sa namještajem, koji se uglavnom popravlja u stanovima i kućama. Umjesto da potrošačima zamjene za nove proizvode, naprave im stolarsku radionicu u dnevnoj sobi i dolaze po nekoliko puta.
Porast online prijevara
Sve je više online prijevara, pogotovo putem društvenih mreža. MUP i CARNET su objavili da je na internetu više od 6.000 prevarantskih stranica. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kontinuirano informira potrošače na webu i putem društvenih mreža, no unatoč tome svaki dan nas kontaktira najmanje pet potrošača koji su žrtve prijevara, stoga ih upućujemo inspektoratu.
Potrošače upućujemo DIRH-u
Sve potrošače koji ne riješe problem sa trgovcem upućujemo na Državni inspektorat – no oni se žale da im se povećava broj prijava, a smanjuje broj izvršitelja i da zato sporo rješavaju prigovore. Iz izvještaja DIRH-a za 2024. godinu vidljivo je da su riješili samo 69.5 % od ukupnog broja zaprimljenih predstavki, te su smanjili broj zaposlenih. U 2020. godini imali su 1.384 izvršitelja, a u 2024. godini 1.267 izvršitelja. To potrošače ne zanima i to Državni inspektorat treba riješiti sa Vladom, a budući da rješavanje prigovora dugo traje, potrošači smatraju da ih Državni inspektorat uopće ne štiti.
Sudovi rješavaju malo sporova
Sudovi rješavaju jako malo potrošačkih sporova (nigdje nema zbirnog izvještaja), a mirenje i alternativno rješavanje sporova također nisu zaživjeli u RH.
Foto: Shutterstock
