Predavanje  o pravima potrošača učenicima u Privatnoj školi Futura

Predavanje o pravima potrošača učenicima u Privatnoj školi Futura

Za učenike trećih i četvrtih razreda u Privatnoj školi Futura u Zagrebu, koji pohađaju predmet Marketing, održali smo predavanje pod naslovom „Potrošači i njihova prava“, i to povodom Svjetskog dana prava potrošača. 

Važno je da učenici, uz teorijska znanja, dobiju i konkretne, praktične informacije o pravima potrošača, načinima zaštite, aktualnim izazovima na tržištu, te primjerima iz prakse. 

Učenici su informirani o osnovnim pravima potrošača, o načinu ostvarivanja i zaštite prava, te o svim institucijama koje djeluju na području zaštite prava potrošača. 

Na konkretnim primjerima pojašnjeno je učenicima sa kojim se problemima potrošači najčešće susreću u zaštiti svojih prava, prikazani su i rezultati Potrošačkog semafora Europske komisije po kojima su potrošači u Hrvatskoj  na predzadnjem mjestu po informiranosti i educiranost, te su učenici pozvani da informacije i znanja koje su dobili na predavanju prenesu svojim obiteljima i prijateljima i tako daju doprinos poboljšavanju informiranosti potrošača. 

Na kraju su učenicima podijeljeni leci koje Hrvatska udruga za zaštitu potrošača priprema na određene teme i dijeli svojim članovima kako bi bili što bolje informirani o svojim pravima. 

Dogovorena je i daljnja suradnja škole i naše udruge. 

Foto: HUZP

„Osnažen potrošač , siguran potrošač“ – održana konferencija u Splitu povodom Svjetskog dana prava potrošača

„Osnažen potrošač , siguran potrošač“ – održana konferencija u Splitu povodom Svjetskog dana prava potrošača

Povodom Svjetskog dana prava potrošača održana je u Splitu konferencija na kojoj se u jednoj prezentaciji i 2 panela raspravljalo o potrošačima – o potrošačkim navikama i izazovima u praksi: što hrvatski potrošači (ne)znaju, o potrošačkim iskustvima na sniženjima, i o popravcima – vezano uz materijalni nedostatak i komercijalno jamstvo.

Na konferenciji su sudjelovali i studenti Sveučilišnog odjela stručnih studija u Splitu koji su proveli istraživanje među studentima o korištenju web aplikacija za praćenje cijena u trgovinama, te su na konferenciji prikazali rezultate tog istraživanja.

Konferenciju su zajednički organizirali Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora.

Više o konferenciji možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://mingo.gov.hr/vijesti/odrzana-konferencija-povodom-svjetskog-dana-prava-potrosaca-drzavni-tajnik-romek-potrosaci-u-hrvatskoj-imaju-snagu-utjecati-na-trziste/10286

U obilježavanje Svjetskog dana prava potrošača uključio se i naš poznati karikaturista Srećko Puntarić, čiju karikaturu također objavljujemo.

Foto: Srećko Puntarić (karikatura)

 

Košarica – malo pojeftinila, ali nova poskupljenja već naviru

Košarica – malo pojeftinila, ali nova poskupljenja već naviru

Košarica s osnovnim namirnicama u veljači je blago poskupjela, dok je standardna tek neznatno pojeftinila, ali troškovi života ostaju visoki. Već i košarica za preživljavanje mnogima je teško priuštiva, a turistička sezona i ljetni skok cijena tek dolaze.

Košarica za preživljavanje, odnosno temeljna prehrambeno-higijenska košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u veljači je za četveročlanu obitelj neznatno poskupjela. Njezin nacionalni prosjek iznosio je 485,98 eura, a to je 0,72 eura više nego u siječnju, pokazuje redovno mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Najskuplja je bila Dubrovačko-neretvanska županija s prosjekom od 493,12 eura (+6,54). Vrlo blizu su Varaždinska s 493,10 eura (+3,04) i Splitsko-dalmatinska s 492,28 eura (-5,77). Najpovoljnija je bila Sisačko-moslavačka županija s 476,16 eura (-0,95), zatim Virovitičko-podravska s 482,27 eura (-0,05) i Istarska s 482,53 eura (+2,39). Razlika između najskuplje i najjeftinije županije iznosi gotovo 17 eura mjesečno.

Za tročlanu obitelj temeljna košarica iznosila je 386,11 eura (+0,33 eura), dok je samačka košarica stajala 249,85 eura (−0,91 eura).

Standardna košarica: Blago pojeftinjenje, ali bez stvarnog olakšanja

Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje 77 artikala i bolje odražava stvarne potrošačke navike kućanstava, u veljači je blago pojeftinila. Prosječna vrijednost za četveročlanu obitelj iznosila je 733,94 eura (−1,65 eura).

Najskuplja je bila Splitsko-dalmatinska županija s 742,38 eura (-9,00), slijede Varaždinska s 741,94 eura (+0,09) i Krapinsko-zagorska s 741,57 eura (-1,14). Najpovoljnija je bila Sisačko-moslavačka županija s 720,49 eura (-3,41), zatim Koprivničko-križevačka s 726,96 eura (-3,07) i Bjelovarsko-bilogorska s 728,13 eura (-2,48) Razlika između najskuplje i najjeftinije županije je gotovo 22 eura.

Za tročlanu obitelj standardna košarica iznosila je 585,59 eura (−1,51 eura), dok je samačka košarica stajala 331,49 eura (−1,89 eura).

Knežević upozorava na zatišje pred buru

„Iako je nacionalni prosjek temeljne košarice uglavnom stagnirao, ne bih se prerano poveselila. S porastom cijena nafte na svjetskim tržištima, možemo se nadati samo novim poskupljenjima. Ne trebamo smetnuti s uma ni da dolazi i ljeto. Iskustvo pokazuje da trgovci tijekom turističke sezone podižu cijene koje se nakon sezone ne vraćaju na staro. To ćemo ove godine posebno pratiti“, upozorila je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Umirovljenicima je i “košarica za preživljavanje” preskupa

Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR, urednik mjesečnih izvješća o kretanju cijena, upozorava na nepriuštivost košarica velikom dijelu hrvatskih građana. „Ako znamo da je u siječnju isplaćena prosječna ZOMO mirovina (bez međunarodnih ugovora) od 637 eura, a brojni umirovljenici primaju manje od toga, jasno je da je život umirovljenika samaca posebno težak. Temeljna košarica „za preživljavanje“ odnosi gotovo dvije petine te mirovine, a standardna više od polovice. A u njoj nisu ni lijekovi, ni režije, ni stanovanje.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva vrlo skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.

Što sadrži standardna košarica?

U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.

Foto: iStock

Svjetski dan prava potrošača -„Sigurni proizvodi – zadovoljni potrošači“

Svjetski dan prava potrošača -„Sigurni proizvodi – zadovoljni potrošači“

Svjetski dan prava potrošača obilježava se svake godine 15. ožujka sa ciljem podizanja svijesti o pravima potrošača i zaštiti njihovih interesa. Prvi puta je obilježen 1983. godine. 

Kampanju za obilježavanje ovog dana provodi Consumers International – svjetski savez udruga potrošača, čiji je član i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača od 2000. godine i aktivno sudjeluje u svim kampanjama. Kampanje se fokusiraju na prava potrošača i traži se njihovo poštivanje, zaštita, te se nude prijedlozi za poboljšanje prava potrošača. 

Svake godine Svjetski dan prava potrošača ima jednu temu koja se odnosi na aktualne probleme potrošača i u kampanji se upozorava na odabrani problem i apelira na nositelje vlasti na poboljšanje zakonodavne regulative i veću zaštitu prava potrošača. 

Za 2026. godinu na prijedlog udruga potrošača iz cijelog svijeta, Consumers International organizira kampanju na temu „Sigurni proizvodi – zadovoljni potrošači“ i želi se ukazati da uz sve veću dostupnost proizvoda, naročito putem online kupnje nesigurnost proizvoda postaje još veća, jer potrošače privlače povoljne cijene i dostupnost proizvoda, a o sigurnosti proizvoda malo znaju. 

Na našem globalnom digitalnom tržištu sigurnost proizvoda brzo je postala ključno pitanje za zabrinutost, jer utječe na živote potrošača, na  povjerenje potrošača ali i na globalno gospodarstvo. Prema nedavnom pregledu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 87% povučenih ili zabranjenih proizvoda još uvijek je dostupno na internetu. Osim toga, mnoge zemlje nemaju dovoljno pravnih okvira koji bi pomogli zaštititi društvo od loše sigurnosti proizvoda. 

Potrošači diljem svijeta i dalje nailaze na nesigurne proizvode – od dječjih igračaka i elektronike do lijekova i svakodnevnih potrepština. Kako globalni lanci opskrbe postaju složeniji, a online trgovina se širi, opasni proizvodi mogu se brže i dalje širiti. 

Sigurnost proizvoda je više od regulatornog pitanja; ona je temeljno ljudsko pravo na život, zdravlje i sigurnost. Kada sustavi zakažu, cijenu plaćaju potrošači. Kako bi se s tim nosili, potrebna nam je snažnija provedba, prekogranična suradnja , te suradnja između vlada, poduzeća i potrošačkih organizacija. 

To je problem koji nas pogađa sve, svakodnevno, na svim kontinentima, s nerazmjernim teretom za potrošače u ranjivim situacijama i u zemljama s niskim primanjima. Također može predstavljati i problem javnog zdravlja , ali i izazov za razvoj – doprinosi zagađenju okoliša i rasipanju dragocjenih resursa. 

Kako se o sigurnosti proizvoda informira potrošače u Hrvatskoj? 

Imamo sustav brzog uzbunjivanja „Safety Gate“ (ranije sustav RAPEX) koji je sustav koji omogućuje brzu razmjenu informacija između Europske komisije i nacionalnih tijela država članica o poduzetim korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik. 

Mrežu nadležnih tijela za kontrolu sigurnosti proizvoda čine područni uredi Državnog inspektorata, ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu, ministarstvo nadležno za zdravstvo, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za financije – Carinska uprava, tijelo državne uprave nadležno za mjeriteljstvo i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). 

Sukladno obvezi pružanja informacija javnosti Državni inspektorat objavljuje informacije o proizvodima pronađenim na tržištu za koje je utvrđeno da predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača te poduzetim mjerama. 

Od početka primjene Safety Gate sustava do danas otkriveno je 2499 proizvoda, a ovoj godini 66 i prednjače vozila, što znači da nije baš dobra kontrola kod uvoza takvih proizvoda i da tome treba posvetiti više pažnje, jer vozila sudjeluju u prometu i nisu samo opasnost za onoga tko ga je kupio, već za sve sudionike u prometu. 

Vrlo često čujemo i informacije o povlačenju pojedinih prehrambenih proizvoda sa polica trgovina i poziva se potrošače da ih vrate u trgovinu . Proizvod mogu vratiti oni koji ga nisu potrošili, a oni koji su potrošili ostaju bez te mogućnosti i sa mogućom ugrozom zdravlja, što znači da treba postrožiti kontrole i uzorkovati više proizvoda kako nesigurni proizvodi ne bi uopće došli u košarice potrošača. https://inspektorat.gov.hr/safety-gate-rapex/304 

Na kraju se moramo osvrnuti i na rezultate Potrošačkog semafora (Consumers Conditions Scoreboard 2025), to je istraživanje koje provodi Europska komisija i po tim pokazateljima hrvatski potrošači su na pretposljednjem mjestu po poznavanju svojim potrošačkih prava (posljednji su grčki potrošači), ali smo i pretposljednji u povjerenju u javne institucije u zaštiti njihovih prava, što znači da zaštita potrošača nije na zavidnoj razini i da na tome treba puno raditi, pa uz Svjetski dan prava potrošača upućujemo poziv svim nadležnim institucijama da se prime posla i porade na tome, kako bi se ovi pokazatelji što prije popravili. https://commission.europa.eu/document/download/2816337b-4fd1-4db2-a71c-d14a206a5a93_en?filename=consumer_conditions_scoreboard_2025_final.pdf 

Foto: iStock 

Dopunsko osiguranje – zahtjevi udruga prema HZZO-u

Dopunsko osiguranje – zahtjevi udruga prema HZZO-u

Ispred 7 udruga za zaštitu potrošača oštro osuđujemo nedavno postupanje HZZO-a vezano uz poskupljenje polica dopunskog zdravstvenog osiguranja. Zaprimili smo brojne pritužbe građana koji su o poskupljenju doznali isključivo iz medija, umjesto putem izravne i pravodobne obavijesti od strane pružatelja usluge.

Posebno ističemo sljedeće neprihvatljive prakse:

• Retroaktivna izmjena ugovora: Korisnici koji su policu platili u cijelosti za cijelu godinu unaprijed dobili su obavijesti o dugovanju. Ovakav zahtjev za nadoplatom već ispunjene ugovorne obveze smatramo pravno neutemeljenim i suprotnim načelima obveznog prava. Uplaćeni iznos predstavlja fiksnu cijenu za ugovoreno razdoblje, a jednostrana retroaktivna promjena cijene izravan je udar na pravnu sigurnost potrošača.

• Izostanak obavijesti o raskidu ugovora: HZZO je propustio izravno obavijestiti osiguranike o pravu na promjenu pružatelja osiguranja ili raskid ugovora do roka 31. siječnja, čime je korisnicima onemogućeno pravo na izbor pod povoljnijim uvjetima kod konkurencije.

• Netransparentnost i medijska manipulacija: Nedopustivo je da javna ustanova poput HZZO-a smatra da je “podrazumijevano” da su građani informirani putem medija. Svaki osiguranik ima pravo na individualnu obavijest o promjeni bitnih stavki ugovora.

Zahtijevamo od HZZO-a:

1. Odustajanje od potraživanja razlike u cijeni za sve police koje su plaćene unaprijed u cijelosti.

2. Omogućavanje naknadnog roka za raskid ugovora bez otkaznog roka za sve osiguranike koji nisu primili službenu pisanu obavijest o poskupljenju.

3. Javnu ispriku zbog obmanjujućeg načina informiranja javnosti. Ukoliko HZZO ne korigira svoje postupanje, pokrenut ćemo kolektivnu prijavu pri Državnom inspektoratu te zatražiti intervenciju Ministarstva zdravstva i Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku.

S poštovanjem,

Udruge: Centar za edukaciju i informiranje potrošača, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, Unija potrošača Hrvatske, Razvojna organizacija za zaštitu potrošača, Varaždinski potrošač, Društvo za zaštitu potrošača Međimurja, Potrošač-društvo za zaštitu potrošača Hrvatske.

Foto: iStock