6 velj, 2026 | Novosti
Zbog sve većeg broja online prijevara, Hrvatska narodna banka (HNB) je u suradnji s drugim institucijama objavila dva informativna letka za potrošače u svrhu zaštite od kripto i drugih internetskih prijevara te obmana, te kako bi objasnili na koje načine prevaranti mogu koristiti umjetnu inteligenciju (AI) za obmanu potrošača.
Informativni letci pružaju praktične savjete koji pomažu potrošačima prepoznati i izbjeći različite vrste prijevara i obmana. Objašnjavaju uobičajene trikove koje prevaranti koriste – phishing, lažno predstavljanje, investicijske prijevare i Ponzi sheme, te nude konkretne primjere iz stvarnog života. Potrošači također mogu pronaći smjernice o tome kako uočiti znakove upozorenja i prepoznati sumnjiva ponašanja, poruke ili ponude.
Letci također savjetuju potrošače koje korake mogu poduzeti kako bi spriječili prijevare i obmane, poput onih da nikada ne dijele osobne ili bankovne podatke, da uvijek zastanu i razmisle prije djelovanja te da provjere izvor svake primljene poruke.
Upozoravamo potrošače da budu oprezni i dobro pročitaju savjete.
Letke možete preuzeti OVDJE: Financijske online prijevare i obmane u svijetu umjetne inteligencije i Kriptoprijevare i obmane.
Web: www.hnb.hr, foto: iStock
28 kol, 2025 | Obavijesti
S obzirom na povećani interes javnosti o uvođenju digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije 2028. godine, reagirali su iz HNB-a. Navode kako njegovo uvođenje, ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura – upravo suprotno, uredbom Europskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost primjene gotovine. Sve informacije o digitalnom euru, potrošači mogu pročitati u nastavku teksta.
Uloga gotovog novca značajno se tematizira u javnosti posljednjih godina, naročito stoga jer je porast digitalnih plaćanja, uzrokovan pandemijom koronavirusa, smanjio njezin udio u svakodnevnim transakcijama, što je izazvalo zabrinutost zbog njezine budućnosti. Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama. Također, prema rezultatima najnovijeg istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju (engl. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area, SPACE) iz 2024., Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti.
U tom kontekstu, Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija je objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru). Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku.
Europska središnja banka, kao i Hrvatska narodna banka, podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Tom će se uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima (npr. ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja). Uredba će također obvezati države članice europodručja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju. Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja.
Također, Europska središnja banka je pokrenula i natječaj za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se još dodatno pokazuje trajna predanost budućnosti gotovog novca te njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i sredstva pohrane vrijednosti, kako unutar europodručja tako i šire.
Korištenjem gotovine se postiže financijska uključenost i ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti naših platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost. Vidjeli smo to i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine. Eurosustav se stoga predano zalaže za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Europe.
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja je izrađen i trenutno je u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu Uredbu i Uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja ove godine.
Digitalni euro
Digitalni euro digitalni je novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi.
Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama i njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti.
Kao novac dostupan svim građanima europodručja u svako vrijeme i na svakom mjestu, digitalni euro bio bi javno dobro, stoga će njegova osnovna uporaba biti besplatna za sve koji se njime budu služili.
Digitalni euro bi potrošačima služio za plaćanje, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se plaćaju kamate. Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako su netočne izjave o tome da će se putem digitalnog eura moći utjecati na investicije tako da se onemogući ulaganje u pojedinu dionicu/vrijednosnicu.
Potrošači bi, naime, mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o tome u kojoj se državi europodručja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod neko drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja.
Kada vaš digitalni novčanik bude spreman, mogli biste u njega uplatiti novac preko povezanog bankovnog računa ili u njega uplatiti gotovinu. Potom biste mogli početi plaćati digitalnim eurima iz svojeg digitalnog novčanika.
Kada primite novac u digitalnim eurima, mogli biste ograničeni iznos držati u svojem digitalnom novčaniku ili ga uplatiti na svoj bankovni račun. Prijenos novca mogli biste provesti sami ili biste mogli uspostaviti automatski prijenos. Plaćanja u digitalnim eurima, u fizičkim trgovinama, na internetu ili između potrošača, uvijek bi bila sigurna i trenutačna.
Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, što znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti, odnosno moći će poslužiti i kao platno sredstvo za nuždu, odnosno za slučajeve nepredviđenih ili izvanrednih okolnosti.
Posebno ističemo da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ESB i HNB, odnosno Eurosustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće biti u mogućnosti pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. godine ESB bi trebao donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu, ali konačno uvođenje ovisit će o ishodu demokratskog procesa u Europskom parlamentu, navode iz HNB-a.
Foto: freepick.com
18 srp, 2025 | Novosti
U organizaciji Hrvatske narodne banke održan je prvi godišnji skup regulatora, koji je okupio predstavnike sedam ključnih nadzornih i regulatornih tijela Republike Hrvatske.
U sklopu skupa, organizirana su dva panela. U prvom tema je bila status i značaj regulatora u Hrvatskoj, a drugi panel za temu je imao regulatore i potrošače: što možemo, a što ne?
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača pozdravlja organiziranje ovog skupa, a konferenciji smo i sami prisustvovali. No, važno je ubuduće tematski organizirati konferencije, na kojima će se prikazati stvarno stanje na području zaštite potrošača u pojedinim segmentima, jer se sada govorilo samo općenito o zaštiti potrošača i uglavnom su se regulatori hvalili pozitivnim rezultatima. Situacija je daleko od toga, kakvom su ju oni prikazali, jer po rezultatima Potrošačkog semafora (alat kojim se u Europskoj komisiji svake dvije godine mjeri stanje na području zaštite potrošača), mi smo sve do ove godine bili na zadnjem mjestu po informiranosti i educiranost potrošača, ali i trgovaca i davatelja usluga, te na posljednjem mjestu po povjerenju potrošača u javne institucije. Ove godine smo za pretposljednjem mjestu, što znači da regulatori trebaju puno više raditi da se ti pokazatelji promjene i da Hrvatska popravi svoju poziciju.
Foto: HUZP
20 velj, 2025 | Novosti, Obavijesti
Hrvatska narodna banka (HNB) upozorava na prijevare nepoznatih osoba koje se predstavljaju kao zaposlenici HNB-a i raspituju se o primanjima građana te nude da će za njih obaviti razmjenu kuna u eure. Također, građani su prijavili i telefonske pozive u kojima ih navodni zaposlenici HNB-a pozivaju da provjere datum izdavanja euronovčanica te upozoravaju da ih treba zamijeniti ako su izdane prije 2020. godine, navode iz HNB-a.
Hrvatska narodna banka ne obavlja zamjenu gotovog novca na način da njezini zaposlenici zovu telefonski građane radi provjere podataka ili da ih posjećuju u njihovim domovima i zamjenjuju novčanice.
Stoga upozoravaju građane da se radi o prijevarama, najčešće usmjerenima prema populaciji starije životne dobi. Radi sprječavanja ovakvog oblika prijevara pozivaju građane na oprez te da navedene slučajeve svakako prijave Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Sve euronovčanice u optjecaju važeće su sredstvo plaćanja i nema zamjene nekih starijih novčanica s novima. Također, građani koji još nisu zamijenili kune za eure mogu se upoznati s detaljnim opisom postupka zamjene na službenoj internetskoj stranici Hrvatske narodne banke, a za sve dodatne upite mogu se javiti i putem e-mail adrese: info@hnb.hr.
Web izvor: www.hnb.hr; Foto: Pixabay
