2 tra, 2026 | Novosti
Blagdanski stol ove će godine mnogima biti ozbiljan trošak: skromna uskrsna košarica stoji oko 75 eura, a bogatija prelazi 160, uz značajne razlike među županijama. Dok si neki mogu priuštiti janjetinu i bogatiji jelovnik, mnogima će ostati tek osnovne namirnice i skromnija ponuda pića i slastica.
Blagdanski stol za Veliki petak i Uskrs ove će godine predstavljati značajno opterećenje za kućne budžete, potvrdilo je istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Temeljna, skromnija košarica na nacionalnoj razini u prosjeku stoji oko 75,49 eura za četveročlanu obitelj, odnosno 62,34 eura za tročlanu. Najskuplje su Požeško-slavonska (85,60 eura za četveročlanu), Ličko-senjska (79,86) i Krapinsko-zagorska županija (79,11).
S druge strane, najjeftinije su Karlovačka (71,16), Grad Zagreb (71,39) i Koprivničko-križevačka županija (72,55). Razlika između najskuplje i najjeftinije doseže 14,44 eura za četveročlanu obitelj, odnosno 11,81 eura za tročlanu obitelj.
Bogatija trpeza dvostruko je skuplja
Kod standardne, bogatije košarice trošak se očekivano penje. Nacionalni prosjek iznosi oko 163,81 eura za četveročlanu obitelj i 138,23 eura za tročlanu. Razlika između najskuplje i najjeftinije županije iznosi oko 16,25 eura za četveročlanu, odnosno oko 13,50 eura za tročlanu obitelj.
“Cijene uskrsnjih košarica pokazuju da će nekima i skromna košarica biti preskupa. Ne zaboravimo na više od 300.000 umirovljenika s mirovinama manjim od 300 eura. Ostali će kupiti koliko im prihodi dozvoljavaju, iako svjedočimo da ima i onih kojima cijene nisu uopće bitne. Šunkica će možda biti dostupna većini, ali janjetinu će mnogi vidjeti samo u katalogu”, komentira Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.
Što je u bogatijoj standardnoj košarici?
Bogatija obitelj za Veliki petak i Uskrs na stol će staviti raznolik jelovnik koji prati blagdansku tradiciju. Veliki petak počinje paštetom od tune, a ručak donosi šarana uz krumpir salatu i blitvu, dok je večera zaseban obrok s prženim srdelama.
Na Uskrs doručak uključuje šunku, sir, kuhana jaja, mladi luk i pincu. Ručak je klasičan blagdanski; bistra goveđa juha, pečena janjetina, krumpir, zelena i francuska salata. Večera se ponovno oslanja na šunku i ostatke, ali uz širi izbor pića, uključujući kvalitetno vino te tradicionalne slastice poput pince, orehnjače i sitnih konfekcijskih kolača.
Što je u skromnijoj temeljnoj košarici?
Skromnija, temeljna varijanta zadržava osnovnu strukturu blagdanskih obroka, ali s manje slastica i uz jeftinije namirnice. Veliki petak počinje ribljom paštetom, dok je ručak jednostavan – oslić s krumpir salatom. Večera se ne priprema posebno, nego se jede ono što je ostalo od ručka.
Na Uskrs je stol skroman, ali tradicionalan uz doručak sa šunkom, sirom, jajima i mladim lukom. Ručak počinje goveđom juhom, ali janjetinu zamjenjuje piletina. Izostaje i francuska salata. Kvalitetno vino zamijenjeno je stolnim, a među slasticama ostaju tek tradicionalna orehnjača i sitni kolači.
Kako se računa?
Obje se košarice računaju za dva modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina) i tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane u Hrvatskoj.
Foto: iStock
2 tra, 2026 | Novosti
Pod tim naslovom održana je početkom tjedna konferencija, koju je organizirao stručni časopis „Komunal“ , a okupila je predstavnike stručne zajednice, gradova i općina, čelnike komunalnih društava, predstavnike sindikata, te su otvorena ključna pitanja financijske održivosti sustava i formiranja cijena komunalnih usluga.
U uvodnom je izlaganju dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prof.dr.sc. Saša Drezgić istaknuo kako se komunalni sustav suočava s nizom izazova na svim razinama, dodatno opterećenih europskim direktivama i složenom regulativom koja se često kasno implementira ili nedovoljno razumije. Naglasio je kako je nužno jasnije definirati modele formiranja cijena koji će odražavati stvarne troškove sustava, a vrlo često se cijene određuju temeljem političkih parametara.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača upozorila je na nerazmjerni rast komunalnih usluga, pri čemu se ne vodi dovoljno računa o dva principa – onečišćivač plaća i vrijednost za novac.
Nedostatna je informiranost potrošača, ali i davatelja usluga o odvajanju otpada i narušeno je povjerenje potrošača u odvojeno zbrinjavanje otpada , slab je napredak u zbrinjavanju otpada i nema cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada.
Više na linku: http://www.komunal.hr/vijesti/odrzana-konferencija-neodrzivost-cijena-komunalnih-usluga-ocekuje-se-daljnji-rast-troskova-regulatorni-pritisci-i-potreba-za-realnijim-cijenama/
15 sij, 2026 | Novosti
Košarica za preživljavanje u prosincu bila je tek simbolično jeftinija nego u studenome. Istodobno su uobičajeni prehrambeni proizvodi koji nadilaze najbazičnije potrebe osjetno poskupjeli pa je standardna prehrambeno-higijenska košarica skuplja.
Temeljna prehrambeno-higijenska košarica ili “košarica za preživljavanje”, koja osigurava najosnovnije artikle za četveročlanu obitelj, u prosincu je koštala 484,04 eura. To je za 2,03 eura manje nego u studenom (486,07 eura), pokazalo je redovito mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.hr u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Najskuplji su Zagreb (490,12), Splitsko-dalmatinska županija (490,05) i Dubrovačko-neretvanska županija (489,70). Najpovoljnije su Sisačko-moslavačka (473,12), Bjelovarsko-bilogorska (479,13) i Brodsko-posavska županija (480,09). Razlika između najskuplje i najjeftinije temeljne košarice za četveročlanu obitelj iznosi 16,99 eura.
Tročlana obitelj za najskromniju prehranu trebala je prema nacionalnom prosjeku 384,62 eura, što je 1,71 euro manje nego u studenom. Najskuplja temeljna košarica za tročlanu obitelj bila je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (389,55), a najjeftinija u Sisačko-moslavačkoj (376,22). To znači da među županijama ove košarice osciliraju za 13,33 eura.
Samački život je i dalje najskuplji. Samac je tako za osnovnu prehranu u prosincu trebao minimalno 249,09 eura, što je tek 1,22 eura manje nego u studenom. Najskuplji samački život bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (252,89), a najjeftiniji u Sisačko-moslavačkoj (244,71), uz razlike u košaricama koje su dosezale i do 8,18 eura.
Ovo neznatno pojeftinjenje temeljnih košarica možemo pripisati pojačanoj blagdanskoj potrošnji i posljedičnoj nestašici praćenih artikala koji su u izračunu zamijenjeni blago jeftinijim alternativama, objašnjavaju iz Koliko.HR koji cijene i ponudu prati na dnevnoj razini.
Standardna košarica: sve što nije najosnovnije, poskupjelo je
I dok su temeljne namirnice i higijena neznatno pojeftinile, standardna košarica, koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe hrvatskih obitelji, bitno je poskupjela. Nacionalni prosjek u prosincu za četveročlanu obitelj iznosio je 733,48 eura, dok je mjesec dana ranije bio 721,34 eura, što je poskupljenje od čak 12,14 eura ili 1,68 posto.
Tročlana obitelj za standardnu košaricu u prosjeku je trebala izdvojiti 585,26 eura, što je 9,44 eura više nego u studenom (575,82 eura). Samci su standardnu košaricu u prosincu plaćali 331,46 eura, što je gotovo pet eura više nego u studenom (326,59 eura).
Trgovci neuredno objavljuju dnevne cjenike
“Uz vidljivo poskupljenje namirnica koje odražavaju stvarne potrebe potrošača, u prosincu smo zabilježili i propuste o objavi cjenika, a koje su maloprodajni lanci obavezni javno objavljivati. Neki su svakodnevno kasnili, a zabilježili smo i potpune ili djelomične izostanke dnevnih objava koji su trajali čak desetak i više dana. To bitno otežava komparaciju cijena i naše izračune koje radimo u javnom interesu”, kazao je Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.
“Pored izigravanja odredbi o ograničenim cijenama, kojih je prema inspekcijskim nadzorima, sve više, trgovci pokušavaju i ovako loviti u mutnom. Podsjećam ih da je Vlada Odluku o ograničavanju cijena proizvoda i isticanju cjenika donijela zato da zaštiti životni standard građana s nižim primanjima”, komentira probleme s objavom cjenika Ana Knežević, predsjednica HUZP-a. “Što se standardne košarice tiče, ipak je skuplja i značajno joj se cijena razlikuje po županijama. To znači da se trend poskupljenja i dalje nastavlja, unatoč optimizmu i najavama vladajućih da će se zaustaviti.”
Što sadrži temeljna košarica?
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.
Što sadrži standardna košarica?
U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.
Kako se računa?
Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.
Foto: iStock
9 pro, 2025 | Novosti
Požeško-slavonska županija i dalje prednjači kao najskuplja, dok se najpovoljnije živi u Sisačko- moslavačkoj. Skuplji deterdžent, šunka u ovitku, napolitanke i sezonsko povrće dodatno su opteretili kućne budžete.
Temeljna prehrambeno-higijenska košarica u studenom je poskupjela pa su se, nakon blagog popuštanja u listopadu, cijene vratile na rujansku razinu. Požeško-slavonska županija je, drugi mjesec zaredom, šampion u kategoriji najskuplje prehrane i higijene. Pokazuje to redovno mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, provedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).
Na nacionalnoj razini, najskromnija prehrana za četveročlanu obitelj uz bazičnu higijenu u studenom je koštala 486,07 eura (+2,51 euro u odnosu na listopad), no regionalne razlike su velike. U Požeško-slavonskoj županiji ista košarica koju nazivamo i “košarica za preživljavanje” koštala je 495,55 eura. Istovremeno je u Sisačko-moslavačkoj županiji bila 18,16 eura jeftinija pa joj je cijena iznosila 477,39 eura.
Kod tročlanih obitelji situacija je slična. Nacionalni prosjek temeljne košarice iznosi 386,33 eura (+2,04). Najskuplja ostaje Požeško-slavonska županija s 393,95 eura, a najpovoljnija Sisačko-moslavačka u kojoj je košarica koštala 379,68 eura. Razlika od najskuplje do najjeftinije tako iznosi 14,27 eura.
Samački život, zbog izostanka ekonomike dijeljenja, i dalje je najskuplji po osobi pa je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 eura (+1,61). I tu je najskuplja Požeško-slavonska županija s cijenom od 255,91 euro, dok je najjeftinija Koprivničko-križevačka županija u kojoj se ista košarica mogla kupiti za 245,69 eura. Razlika je 10,22 eura.
Realne potrebe postaju skuplje
Poskupjela je i standardna košarica, ona koja odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji jer uključuje širi izbor prehrambenih i higijenskih proizvoda. U studenom je njezina cijena za četveročlanu obitelj dosegla 721,34 eura (+2,44), dok su tročlane obitelji za iste artikle izdvajaju 575,82 eura (+2,00). Samci su za standardne potrebe hrane i higijene trebali izdvojiti 326,59 eura (+1,45).
Što je poskupjelo, a što pojeftinilo?
“Kada govorimo proizvodima koji su u košarici, u odnosu na listopad značajno su skuplji deterdžent za pranje rublja, šunka u ovitku i popularne napolitanke. Poskupjelo je i povrće koje izlazi iz sezone, no pojeftinili su luk i grah. Također, pala je cijena praćenog svinjskog mesa i toaletnog papira”, kaže Siniša Domislović, developer portala Koliko.HR.
Knežević: Umirovljenici samci mogu kupiti samo pola košarice
“Opet svjedočimo poskupljenju naših košarica, pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čeka „veselje“ sa blagdanskim cijenama. Najskuplja je košarica za samačka domaćinstva i to je činjenica koja nas najviše žalosti – samačkih domaćinstava je 400 000 od ukupno oko 1,4 milijuna koliko ih ima u RH, 60% su osobe starije od 65 godina i sa vrlo niskim mirovinama. Vidimo da je košarica za samca 250,31 eura, a ona sa malo više proizvoda čak 326,59 eura , što znači da za ovaj dio naših sugrađana, kad podmire sve režijske troškove, košarica ostaje poluprazna o čemu bi trebali više voditi računa oni koji vode ovu zemlju“, kaže predsjednica HUZP-a Ana Knežević.
Što sadrži temeljna košarica?
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca.
Što sadrži standardna košarica?
U standardnu košaricu stane 77 proizvoda i ona predstavlja bogatiju verziju osnovne. Temelji se na navikama i potrebama hrvatskih potrošača te preferira domaće proizvode. Uključuje raznovrsnije voće, više mesa, konzerviranu tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, prirodne i gazirane sokove te umjerene količine piva i vina. Tu su i dodatni higijenski proizvodi poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.
Kako se računa?
Obje se košarice računaju za tri modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina), tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina) te samačko kućanstvo (žena od 40 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.
Foto: iStock
10 lis, 2025 | Novosti
U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održana je 37. tradicionalna konferencija za trgovce i proizvođače Magros 2025, pod krovnom temom “Nova pravila igre u maloprodaji”. Događaj je održan uz prigodno obilježavanje 50 godina neprekinutog izlaženja časopisa Suvremena trgovina, najdugovječnijeg specijaliziranog glasila za trgovinu u Hrvatskoj. Program je započeo kratkim filmom o razvoju hrvatske trgovine kroz pet desetljeća rada redakcije, a zatim i nizom uvodnih obraćanja visokih uzvanika te dodjelom zahvalnica zaslužnim pojedincima i institucijama.
Na konferenciji je sudjelovala i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, te je istaknula da je ekološko ponašanje potrošača izravno uvjetovano njihovom ekonomskom situacijom.
„Onoliko koliko ljudi imaju prihoda, toliko mogu biti i ekološki osviješteni. Većina bi željela kupovati ekološku hranu, proizvode i uređaje više energetske klase, ali to si jednostavno ne mogu priuštiti“, naglasila je Knežević.
Govoreći o praksi velikih trgovačkih lanaca, iznijela je konkretan primjer s konferencije na temu održivog potrošača.
„Postavila sam pitanje o vrećicama za kruh koje su od papira, ali imaju plastični ‘prozor’. Većina potrošača ne odvaja te materijale jer ni ne zna kamo s njima. Kad sam pitala tko to kod kuće odvaja, u dvorani od 200 ljudi ruke su digla samo trojica. To jasno pokazuje da je problem u sustavu – trgovina i proizvođači nametnuli su proizvod, a sav teret zbrinjavanja prebačen je na potrošača“, rekla je.
Knežević je dodala da sustav gospodarenja otpadom i dalje ne funkcionira dosljedno: „Ljudi nam se javljaju jer trgovine ne primaju staklenu ambalažu, ili male elektroničke uređaje koje su prema zakonu dužne preuzeti. Uvijek postoje ‘šumovi na vezama’ – a odgovornost se na kraju svali na građane.“
Upozorila je i na rastući jaz između edukacije i stvarnosti: „Mi kao udruga stalno provodimo edukacije o odvajanju otpada, ali ljudi s pravom pitaju – zašto se truditi ako na kraju sve završi na istom mjestu? I to je realnost koju ne smijemo ignorirati.“
Kao ilustraciju šireg problema potrošačke odgovornosti, Knežević je spomenula i primjere neetične proizvodnje: „Poznato je da mnogi lanac jeftine robe, poput Pepca, Tedija ili NKD-a, nude proizvode nastale dječjim ili potplaćenim radom. Kad bi naši potrošači mogli birati, sigurna sam da bi radije kupili majicu od 20 eura nego onu od 2, ali nažalost, njihova ekonomska situacija to ne dopušta.“
Zaključila je da se održivost ne može graditi samo na apelima prema potrošačima: „Svi smo potrošači, ali ne možemo biti jedini odgovorni. Potrebna je jasna, provediva politika i sustavna podrška kako bi održivost postala stvarna, a ne samo deklarativna.“
Foto i web izvor: www.suvremena.hr
