Svjetski dan prava potrošača obilježava se svake godine 15. ožujka sa ciljem podizanja svijesti o pravima potrošača i zaštiti njihovih interesa. Prvi puta je obilježen 1983. godine. 

Kampanju za obilježavanje ovog dana provodi Consumers International – svjetski savez udruga potrošača, čiji je član i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača od 2000. godine i aktivno sudjeluje u svim kampanjama. Kampanje se fokusiraju na prava potrošača i traži se njihovo poštivanje, zaštita, te se nude prijedlozi za poboljšanje prava potrošača. 

Svake godine Svjetski dan prava potrošača ima jednu temu koja se odnosi na aktualne probleme potrošača i u kampanji se upozorava na odabrani problem i apelira na nositelje vlasti na poboljšanje zakonodavne regulative i veću zaštitu prava potrošača. 

Za 2026. godinu na prijedlog udruga potrošača iz cijelog svijeta, Consumers International organizira kampanju na temu „Sigurni proizvodi – zadovoljni potrošači“ i želi se ukazati da uz sve veću dostupnost proizvoda, naročito putem online kupnje nesigurnost proizvoda postaje još veća, jer potrošače privlače povoljne cijene i dostupnost proizvoda, a o sigurnosti proizvoda malo znaju. 

Na našem globalnom digitalnom tržištu sigurnost proizvoda brzo je postala ključno pitanje za zabrinutost, jer utječe na živote potrošača, na  povjerenje potrošača ali i na globalno gospodarstvo. Prema nedavnom pregledu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 87% povučenih ili zabranjenih proizvoda još uvijek je dostupno na internetu. Osim toga, mnoge zemlje nemaju dovoljno pravnih okvira koji bi pomogli zaštititi društvo od loše sigurnosti proizvoda. 

Potrošači diljem svijeta i dalje nailaze na nesigurne proizvode – od dječjih igračaka i elektronike do lijekova i svakodnevnih potrepština. Kako globalni lanci opskrbe postaju složeniji, a online trgovina se širi, opasni proizvodi mogu se brže i dalje širiti. 

Sigurnost proizvoda je više od regulatornog pitanja; ona je temeljno ljudsko pravo na život, zdravlje i sigurnost. Kada sustavi zakažu, cijenu plaćaju potrošači. Kako bi se s tim nosili, potrebna nam je snažnija provedba, prekogranična suradnja , te suradnja između vlada, poduzeća i potrošačkih organizacija. 

To je problem koji nas pogađa sve, svakodnevno, na svim kontinentima, s nerazmjernim teretom za potrošače u ranjivim situacijama i u zemljama s niskim primanjima. Također može predstavljati i problem javnog zdravlja , ali i izazov za razvoj – doprinosi zagađenju okoliša i rasipanju dragocjenih resursa. 

Kako se o sigurnosti proizvoda informira potrošače u Hrvatskoj? 

Imamo sustav brzog uzbunjivanja „Safety Gate“ (ranije sustav RAPEX) koji je sustav koji omogućuje brzu razmjenu informacija između Europske komisije i nacionalnih tijela država članica o poduzetim korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača ili proizvodima koji predstavljaju manje ozbiljan rizik. 

Mrežu nadležnih tijela za kontrolu sigurnosti proizvoda čine područni uredi Državnog inspektorata, ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu, ministarstvo nadležno za zdravstvo, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za financije – Carinska uprava, tijelo državne uprave nadležno za mjeriteljstvo i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). 

Sukladno obvezi pružanja informacija javnosti Državni inspektorat objavljuje informacije o proizvodima pronađenim na tržištu za koje je utvrđeno da predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača te poduzetim mjerama. 

Od početka primjene Safety Gate sustava do danas otkriveno je 2499 proizvoda, a ovoj godini 66 i prednjače vozila, što znači da nije baš dobra kontrola kod uvoza takvih proizvoda i da tome treba posvetiti više pažnje, jer vozila sudjeluju u prometu i nisu samo opasnost za onoga tko ga je kupio, već za sve sudionike u prometu. 

Vrlo često čujemo i informacije o povlačenju pojedinih prehrambenih proizvoda sa polica trgovina i poziva se potrošače da ih vrate u trgovinu . Proizvod mogu vratiti oni koji ga nisu potrošili, a oni koji su potrošili ostaju bez te mogućnosti i sa mogućom ugrozom zdravlja, što znači da treba postrožiti kontrole i uzorkovati više proizvoda kako nesigurni proizvodi ne bi uopće došli u košarice potrošača. https://inspektorat.gov.hr/safety-gate-rapex/304 

Na kraju se moramo osvrnuti i na rezultate Potrošačkog semafora (Consumers Conditions Scoreboard 2025), to je istraživanje koje provodi Europska komisija i po tim pokazateljima hrvatski potrošači su na pretposljednjem mjestu po poznavanju svojim potrošačkih prava (posljednji su grčki potrošači), ali smo i pretposljednji u povjerenju u javne institucije u zaštiti njihovih prava, što znači da zaštita potrošača nije na zavidnoj razini i da na tome treba puno raditi, pa uz Svjetski dan prava potrošača upućujemo poziv svim nadležnim institucijama da se prime posla i porade na tome, kako bi se ovi pokazatelji što prije popravili. https://commission.europa.eu/document/download/2816337b-4fd1-4db2-a71c-d14a206a5a93_en?filename=consumer_conditions_scoreboard_2025_final.pdf 

Foto: iStock