Svjetski dan prava potrošača – 15. ožujak: Kakva je zaštita potrošača u Hrvatskoj?

Objavio Ana



0 Comments(s)



ožu 12, 2025

Podjelite:

U subotu, 15. ožujka, obilježava se Svjetski dan prava potrošača. Uoči obilježavanja, donosimo vam naš osvrt na potrošačke probleme i kakva je zaštita potrošača u Hrvatskoj.

Tijekom 2024. godine, Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača ukupno se obratilo 11925 potrošača (telefonski, e-mailom, pismom, te osobnim dolaskom u prostorije udruge).

Kao potrošačka udruga nemamo ovlasti, već potrošačima možemo pomoći samo savjetom kako da riješe svoj problem. Udruge za zaštitu potrošača počivaju na volonterskom radu i nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta za djelotvorno pomaganje potrošačima.

Država sustavno zanemaruje zaštitu potrošača. U većini zemalja je zaštita potrošača u Ministarstvu pravosuđa (potrošačka prava su ljudska prava), a kod nas je to u Ministarstvu gospodarstva. Zapadne zemlje financiraju saveze potrošača od 80 – 600 EUR po potrošaču, a u Hrvatskoj se to financira kroz projekte, kojih nema dovoljno i mala su sredstva koja se dodjeljuju kroz iste.

Najviše pritužbi – kvarovi proizvoda

Najviše se potrošača – 81%, žalilo na kvarove na proizvodima, ubrzo nakon kupnje, na tzv. materijalni nedostatak – problem je što takvi proizvodi idu na servis, na popravak, a popravak se obavlja u razumnom roku, koji predugo traje.

Problem je kod popravaka jer nema dovoljno servisa i zaposlenih u njima, nema dijelova, jer se uglavnom naručuju iz Azije, pa potrošači najčešće kupuju drugi proizvod, čime se bitno krše njihova prava – najviše mobiteli, tv, hladnjaci, klime, kosilice, perilice rublja…

Velikih problema ima i sa namještajem, koji se uglavnom popravlja u stanovima i kućama. Umjesto da potrošačima zamjene za nove proizvode, naprave im stolarsku radionicu u dnevnoj sobi i dolaze po nekoliko puta.

Porast online prijevara

Sve je više online prijevara, pogotovo putem društvenih mreža. MUP i CARNET su objavili da je na internetu više od 6.000 prevarantskih stranica. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kontinuirano informira potrošače na webu i putem društvenih mreža, no unatoč tome svaki dan nas kontaktira najmanje pet potrošača koji su žrtve prijevara, stoga ih upućujemo inspektoratu.

Potrošače upućujemo DIRH-u

Sve potrošače koji ne riješe problem sa trgovcem upućujemo na Državni inspektorat – no oni se žale da im se povećava broj prijava, a smanjuje broj izvršitelja i da zato sporo rješavaju prigovore. Iz izvještaja DIRH-a za 2024. godinu vidljivo je da su riješili samo 69.5 % od ukupnog broja zaprimljenih predstavki, te su smanjili broj zaposlenih. U 2020. godini imali su 1.384 izvršitelja, a u 2024. godini 1.267 izvršitelja. To potrošače ne zanima i to Državni inspektorat treba riješiti sa Vladom, a budući da rješavanje prigovora dugo traje, potrošači smatraju da ih Državni inspektorat uopće ne štiti.

Sudovi rješavaju malo sporova

Sudovi rješavaju jako malo potrošačkih sporova (nigdje nema zbirnog izvještaja), a mirenje i alternativno rješavanje sporova također nisu zaživjeli u RH.

Foto: Shutterstock

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.