Svjetski dan potrošača

ožu 13, 2016

Podjelite:

HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE- MAKNITE ANTIBIOTIKE SA JELOVNIKA

15.03.2016.

Svjetski dan zaštite prava potrošača obilježava se diljem svijeta kampanjom u kojoj se traži podrška za micanje antibiotika iz namirnica.

• Više od 70 udruga potrošača iz 50 zemalja zajednički provode ovu kampanju kako bi se podigla svijest o potrebi smanjenja antibiotika u stočarstvu
• Potrošački pokret pozvao je McDonalds, Subway i KFC kao tri najveća lanca brze hrane u svijetu da javno obzane vremenski plan kada će prestati koristiti meso životinja kojima se rutinski daju antibiotici
• Ovom međunarodnom akcijom obilježit će se Svjetski dan prava potrošača-15. ožujka
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača(HUZP) sudjeluje u ovoj kampanjina na Svjetski dan zaštite prava potrošača zajedno sa više od 70 udruga potrošača u svijetu kako bi se podigla svijest o potrebi hitne globalne akcije na smanjenju upotrebe antibiotika ljudskoj hrani.

15. ožujka HUZP će održati tribinu za svoje članove i zajedno sa udrugom” Samoborski potrošač” održati će predavanja samoborskim srednjoškolcima na ovu temu.

Otpornost na antibiotike izaziva sve veću krizu u zdravstvu cijelog svijeta, a tome doprinosi prevelika upotreba antibiotika u stočartsvu, u uzgoju mesa koje konzumiraju ljudi. Unatoč ovoj činjenici predviđa se da će upotreba antibiotika u stočarstvu porasti za dvije trećine – sa 63 200 tona u 2010. g. na 105 600 tona u 2030.g. Ako se ne poduzmu hitne mjere na smanjenju upotrebe antibiotika vrlo lako se možemo suočiti sa činjenicom da će u budućnosti obična infekcija ili manja povreda opet postati smrtonosna.

Povodom Svjetskog dana zaštite prava potrošača uduge potrošača diljem svijeta pozvale su uprave najvećih kompanija da se pridruže kampanji i smanje upotrebu mesa sa antibioticima.
McDonalds je obećao da će smanjiti potrošnju pilećeg mesa sa antibioticima, ali samo u SAD-u i Kanadi( to je 43% restorana) i to do 2017.u SAD, a do 2018. u Kanadi. Za ostale vrste mesa se nisu izjasnili i budući da se radi o globalnom brendu ovo obećanje nikako nije globalno.
Subway je obećao da će smanjiti upotrebu svih vrsta mesa sa antibioticima, ali samo u SAD gdje ima 60% restorana – i to piletinu do 2016., puretinu do 2019. , a govedinu i svinjetinu do 2025.g. No budući da ima restorane u 111 zemalja, a upotrebu mesa sa antibioticima će smanjiti samo u 1, ni ta akcija se ne može nazvati globalnom.
KFC nije dao nikakva značajnija obećanja.
Važno je napomenuti da ova tri najveća lanca brze hrane imaju više od 100 000 restorana u 115 zemalja.
HUZP kao članica CI obratila se upravi McDonaldsa u Hrvatskoj koji ima 25 restorana. Uprava je odgovorila da poštiva sve nacionalne i europske standarde, te da će provoditi sve ono što glavna uprava iz SAD-a odredi.

Amanda Long, glavna direktorica Consumers Internationala je rekla:

“ Ovaj Svjetski dan zaštite prava potrošača posvećen je apelu velikim svjetskim lancima hrane da rade odgovorno. Otpornost na antibiotike širi se u svim dijelovima svijeta. Ako se to ostavi bez nadzora i kontrole zbog otpornosti na antibiotike do 2050. g. će umrijeti 10 milijuna ljudi. Odgovor velikih kompanija da će smanjiti upotrebu mesa sa antibioticima samo u dvije zemlje je neadekvatan, jer te velike kompanije mogu postaviti standarde koje će slijediti i ostale kompanije i tako se u praksi može smanjiti zloupotreba antibiotika, znatno brže nego što se to može samo promjenom zakona.”

• Consumers International (CI) je svjetska federacija udruga potrošača koja sa svojim članicama djeluje kao nezavisni i autoritativni globalni glas potrošača. Sa više od 240 članica u 120 zemalja zajedno gradi snažan međunarodni pokret kako bi pomagala i osnažila potrošače diljem svijeta.

• Svjetski dan zaštite potrošača se obilježava svake godine 15. ožujka, kao godišnjica obraćanja američkog predsjednika J. Kennedya Kongresu 15.03.1962. u kojem je službeno definirao potrošačka prava i bio je prvi svjetski lider koji je to učinio

• Svjetska zdravstvena organizacija redovito objavljuje Listu najvažnijih lijekova-antibiotika. Consumers international poziva da se bilo koji lijek na toj listi, istaknut kao jako važan ili samo važan koristi u veterini samo za liječenje bolesnih životinja ili za liječenje samo ako je životinja bila u kontaktu sa bolesnom životinjom. Lijekovi koji su na toj listi označeni kao antibiotici od najvišeg prioriteta ne bi se uopće smjeli koristiti u veterini, a niti jedan od tih lijekova se ne bi trebao koristiti za rast, povećanje apetita ili preventivno spriječavanje bolesti kod životinja.

U svom govoru na sastanku G7 2015.g. Margaret Chan, glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije je naglasila:“ Udruge potrošača i civilno društvo mogu imati važnu ulogu u spriječavanju otpornosti na antibiotike. Oni su važni pokretači, dionici i igrači na prvoj liniji, posebno sada u eri društvenih mreža. Potrošači koji propitkuju sigurnost hrane pripravljene od životinja tretiranih jakim lijekovima i odluku o kupnji donose suglasno tome mogu imati značajan utjecaj na ponašanje proizvođača.”

• Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije o otpornosti na bakterije pokazuje da je u svim dijelovima svijeta dosta visok postotak otpornosti na neke uobičajene bakterije( npr. esherichia coli, klebsiella pneumonia i zlatni stafilokok), koje uzrokuju dosta uobičajene infekcije(infekcije urinarnog trakta, infekcije rana, infekcije krvotoka i upale pluća).

• Oko pola svjetske proizvodnje antibiotika se upotrijebi u veterini i to više za brži prirast životinja, nego za liječenje. Na antibiotike otporna bakterija se prenosi sa farmi na ljude kroz zrak, zemlju, vodu, preradu i konzumaciju mesa i proizvoda od životinja.
Predsjednica HUZP-a
Ana Knežević

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

  • važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
  • odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
  • rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
  • skeniraju svaki pojedini artikl
  • odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
  • obavljaju transakciju plaćanja.

 Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Podržavate li inicijativu da se računi potrošača na samoposlužnim blagajnama umanje za 5%?

Loading ... Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

  • Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
  • Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
  • Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.

 

Više objava iz ove kategorije…

Ne kupujte lažne lijekove

Ne kupujte lažne lijekove

Na internetskim stranicama stalno se nude krivotvoreni lijekovi , sumnjivog sadržaja i to bez recepta, a cijene se...

0 Comments

Submit a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)