Splitski potrošač

kol 24, 2019

Podjelite:

Udruga za zaštitu prava potrošača

„Splitski potrošač“ Split

Web. str.: www.splitski-potrosac.hr

E-pošta: splitski.potrosac@gmail.com

U Splitu, 22. kolovoza 2019. godine

P R I O P Ć E N J E Z A J A V N O S T

Početkom 2019.godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojim je utvrđeno, laički rečeno: umjesto da su provedbeni propisi (uredbe, odluke, opći akti) u dijelu obavljanja, troškova i obračuna javne usluge budu sukladni odredbama Zakonu, Uredba o gospodarenju otpadom Vlade RH postala „nad-zakon“ budući spomenutim izmjenama Zakona, među ostalim, obračun javne usluge iz Zakona mora biti suglasan odrebama Uredbe, po nama suprotno odredbi članka 5. Ustava RH.

Uporno zadržavanje omraženog (novo-starog) PAUŠALA pod nazivom: Obvezna Minimalna Javna Usluga (OMJU), bez utemeljenja u Zakonu, a kojim je osigurano ostvarenje prihoda davatelja javne usluge – monopolistima suprotno je principu „onešišćivač plaća“ i suprotno zakonskom kriteriju podmirenja troškova gospodarenja otpadom prema količini predanog otpada.

Uvjereni smo da dio odrebi Uredbe, a posebno obračun javne usluge nije sukladan odredbama Zakona. Međutim, nadležno Ministarstvo uporno ustraje u nakani da se u biti ništa ne mijenja – naravno u korist davatelja javne usluge, a na štetu korisnika usluga: fizičkih i pravnih osoba, i posebice na štetu društvene zajednice. Paušal je i dalje osnovica obračuna usluge koji u ukupnom čini 80 – 90% cijene javne usluge, a 10-tak % cijene prema količini predanog otpada nije ni blizu stimulativno za odvajanje potencijalne sirovine iz otpada. U ostalom, to monopoliste i njihove političke mentore i ne interesira.

Uz navedeno valja konstatirati da je po nama sporna Uredba, osobito odredba o paušalu već do sada pruzročile znatnu financijsku štetu korisnicima usluga, procjenjujemo oko 1,2 miljarde kuna na godišnjem nivou, prije svega zbog neopravdano povećanju troškova korisnicima usluga za 100 i više %-taka, a zasigurno nećemo dostići planirano smanjenje odvajanja mješanog komunalnog otpada, a „batinom“ se racionalno gospodarenje, mišljenja smo: neće postići.

Za stanje pravne nesigurnosti, nedorečenih uvjeta načina obračuna usluga, a koje će u krajnjem uzrokovati, pored već učinjene štete fizičkim i pravnim osobama – korisnicima usluga, i očekivane kazne EU smatramo odgovornima Ministarstvo zaštite okoliša.

Radi svega navedenog, Udruga „Splitski potrošač“ je Ustavnom sudu RH uputila prijedlog za pokretanje postupka ocjene sukladnosti Zakona o održivom gospodarenju otpadom sa Ustavom. Pritom očekujemo da će Ustavni sud RH, cijeneći nastalo stanje, u razumnom vremenu dati pozitivan pravorijek.

Dopredsjednik:

Ante Tičić

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.