U četvrtak, 15. svibnja 2025. godine, na snagu je stupila Vladina Odluka o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo (NN 75/2025). Odluka propisuje obvezu svih trgovaca da na određenim kategorijama proizvoda jasno i čitljivo, uz redovnu cijenu, istaknu i dodatnu – tzv. sidrenu cijenu, odnosno cijenu koju su primjenjivali na dan 2. svibnja 2025. godine.
Objava cjenika neće biti vidljiva potrošačima, već će ih moći pregledavati tvrtke koje će izrađivati aplikacije, a potrošači će ako skinu neku od aplikaciju moći potražiti proizvode za koje su zainteresirani i usporediti cijene.
Trgovci su dužni istaknuti sidrenu cijenu u letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja (u trgovini i online) te na mrežnim stranicama.
Sidrena cijena, kako je definirana u Odluci i dodatnim tumačenjima Ministarstva, odnosi se na dodatnu maloprodajnu cijenu koju je trgovac primjenjivao na određeni proizvod iz kategorije FMCG proizvoda (robe široke potrošnje) 2. svibnja 2025. godine. Ta cijena se ne odnosi na proizvode u akciji, već na redovnu najnižu cijenu primijenjenu u prethodnih 30 dana.
Obveza vrijedi za sljedeće kategorije proizvoda: (hrana, piće, kozmetika, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo).
Foto: Pixabay
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments