Prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu

ožu 18, 2017

Podjelite:

Poštovani/a,

otvoreno je novo savjetovanje na koje ste pozvani. Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici:

https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=4997

Tema savjetovanja je: Nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu

Opis savjetovanja: Ovim se Zakonom uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, održavanje komunalnog reda i druga pitanja značajna za komunalno gospodarstvo.

Savjetovanje je otvoreno do: 15.4.2017.

Između ostalog prijedlogom žele ukinuti cijele nove zakone

Članak 140.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 26/2003 – Pročišćeni tekst, 82/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009 – Zakon o vodama, 49/2011, 84/2011 – Zakon o cestama, 90/2011 – Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju i gradnji, 144/2012, 94/2013 – Zakon o održivom gospodarenju otpadom, 153/2013 – Zakon o gradnji, 147/2014 i 36/2015 – Zakon o pogrebničkoj djelatnosti).

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.