Registar “Ne zovi”

pro 15, 2021

Podjelite:

Registar “Ne zovi” ustanovilo je Ministarstvo gospodarstva još 2016. godine sa ciljem da se potrošače zaštiti od neželjenih poziva. Iako postoji već 5 godina registar nije baš poznat potrošačima, jer se do sada u njega upisalo nešto više od 50 000 pretplatnika, što je u odnosu na nekoliko milijuna pretplatnika fiksnih i mobilnih linija, jako malo.

Najviše problema imaju stariji potrošači koji su vrlo česta meta upornih trgovaca koji ih nazivaju i nude svoje proizvode ili usluge, a vrlo često se radi i o prijevarama.

Spasiti se od neželjenih poziva može svaki potrošač koji popuni obrazac i dostavi ga svome teleoperatoru koji ga je dužan upisati u registar u roku od 7 dana.

Da li je broj upisan svaki potrošač može upisom svoga broja provjeriti na mrežnoj stranici HAKOMA.

Nakon upisa u Registar trgovci ne smiju više takvog potrošača nazivati, a ako to ipak čine treba ih prijaviti Državnom inspektoratu.

Sve informacije i upute kako se upisati i zaštititi, kao i primjer obrasca za upis u Registar mogu se pronaći na web stranici Ministarstva gospodarstva – Sve za potrošače

Središnji portal za potrošače – Registar „Ne zovi“ (szp.hr) kao i

na web stranici HAKOM-a

https://www.hakom.hr/hr/e-registar-ne-zovi/224

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.

U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:

važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
skeniraju svaki pojedini artikl
odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
obavljaju transakciju plaćanja.

Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.

Loading ...

Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.

Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.

Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:

Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.

Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.