U organizaciji Hrvatske narodne banke održan je prvi godišnji skup regulatora, koji je okupio predstavnike sedam ključnih nadzornih i regulatornih tijela Republike Hrvatske.
U sklopu skupa, organizirana su dva panela. U prvom tema je bila status i značaj regulatora u Hrvatskoj, a drugi panel za temu je imao regulatore i potrošače: što možemo, a što ne?
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača pozdravlja organiziranje ovog skupa, a konferenciji smo i sami prisustvovali. No, važno je ubuduće tematski organizirati konferencije, na kojima će se prikazati stvarno stanje na području zaštite potrošača u pojedinim segmentima, jer se sada govorilo samo općenito o zaštiti potrošača i uglavnom su se regulatori hvalili pozitivnim rezultatima. Situacija je daleko od toga, kakvom su ju oni prikazali, jer po rezultatima Potrošačkog semafora (alat kojim se u Europskoj komisiji svake dvije godine mjeri stanje na području zaštite potrošača), mi smo sve do ove godine bili na zadnjem mjestu po informiranosti i educiranost potrošača, ali i trgovaca i davatelja usluga, te na posljednjem mjestu po povjerenju potrošača u javne institucije. Ove godine smo za pretposljednjem mjestu, što znači da regulatori trebaju puno više raditi da se ti pokazatelji promjene i da Hrvatska popravi svoju poziciju.
Foto: HUZP
Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača obratili su se potrošači koji smatraju da sve rašireniji trend u maloprodajnom sektoru , a to je masovno uvođenje i poticanje korištenja samoposlužnih blagajni , treba nagraditi umanjenjem računa za određeni postotak.
U obrazloženju inicijative se navodi da iako se te blagajne predstavljaju kao moderna pogodnost koja potrošačima štedi vrijeme, one u suštini predstavljaju prebacivanje radnog zadatka sa plaćenog zaposlenika trgovine na neplaćenog kupca. Svaki put kada koriste samposlužnu blagajnu, potrošači obavljaju kompletan posao blagajnika:
- važu voće i povrće, često uz poteškoće sa pronalaženjem ispravne šifre
- odabiru i pakiraju kruh i pekarske proizvode – ukucavaju šifre i količinu
- rješavaju tehničke probleme (neispravan barkod, greške na vagi, autorizacija za kupnju određenih proizvoda)
- skeniraju svaki pojedini artikl
- odabiru i uzimaju odgovarajuću vrećicu i stavljaju sve artikle u nju
- obavljaju transakciju plaćanja.
Pozivamo stoga potrošače da se u anketi izjasne da li podržavaju ovu inicijativu , pa ćemo slijedom rezultata ankete krenuti u akciju prema trgovcima i njihovim udruženjima.
Za to vrijeme, trgovački lanci ostvaruju ogromne financijske uštede. Smanjuju broj potrebnih radnika, čime reduciraju troškove plaća i doprinosa. Jedan zaposlenik sada nadzire rad više samoposlužnih blagajni, umjesto da opslužuje samo jednu klasičnu blagajnu. Profiti trgovaca se povećavaju, a operativni trošak smanjuju na račun potrošača.
Potrošači, za svoj uloženi trud i vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakvu kompenzaciju. Cijene proizvoda su iste, bez obzira na to hoće li potrošača uslužiti blagajnik ili će taj posao obaviti sam. Time se rad i trud potrošača obezvrjeđuje , te postaju besplatna radna snaga za velike korporacije.
Popust na računu imao bi višestruke pozitivne učinke:
- Pravedna kompenzacija: Potrošači bi dobili pravednu naknadu za rad koji obavljaju
- Transparentnost: Trgovci bi jasno pokazali da cijene rad , vrijeme i lojalnost svojih kupaca
- Stvarna pogodnost: Korištenje samoposlužne blagajne postalo bi stvarna, a ne samo prividna pogodnost.
Predlaže se da se taj popust standardizira primjerice 5% na ukupan iznos računa.
Loading ...
0 Comments